U holu zgrade međunarodnog Crvenog krsta u Ženevi stoji tabla sa natpisom „Budi human kao što je bila humana Srbija 1885.”
Ovo je znak sećanja na događaj koji predstavlja presedan u istoriji ratovanja, a koji se zbio u Srbiji krajem 19. vijeka i do današnjih dana se nigdje nije ponovio.
Ova neobična priča počela je širenjem Bugarske na Balkanu poslednjih decenija pred ulazak u 20. vijek. Ovo je bilo direktno kršenje odluka Berlinskog kongresa i za tadašnju kraljevinu Srbiji predstavljalo direktnu opasnost i provokaciju. Posle neuspjele diplomatske aktivnosti kralj Milan je Bugarskoj objavio rat.
Srbija je u to vrijeme već imala uređene bolnice, a već je osnovan i Crveni krst. Bugarska, sa druge strane, nije imala ni vojne sanitete. Zbog ovoga, bugarske ranjenike nije imao ko da odnese sa bojišta ni da im pruži medicinsku negu. Međunarodni Crveni krst prikupio je pomoć iz svih krajeva Evrope koja je trebalo da se dopremi ovoj državi.
Ironično, jedini put do Bugarske vodio je preko Srbije.
I tada se dogodilo nešto što svijet nikada nije vidio – vojna komanda Srbije prekinula je rat na jedan dan, otvorila liniju fronta i propustila medicinski transport preko svoje teritorije.
Srbija je učinila i više: transportu međunarodnog Crvenog krsta dodala je lijekove, ćebad i krevete iz svojih zaliha i bugarskim vojnicima predala sve što je neophodno za otvaranje jedne bolnice.
Sličan događaj ni prije ni posle 1885. godine nigde nije zabilježen – Srbija je pomogla državi sa kojom je u tom trenutku bila u ratnom stanju.
U znak sjećanja na ovo nesebično djelo, Međunarodni Crveni krst je Srbiji dodelio posebno priznanje za humanost, a ploča sa natpisom „Budi human kao što je bila humana Srbija“ i danas stoji u zgradi ove institucije u Ženevi.
