Ukupno 91 odluka Ustavnog suda BiH do sada nije izvršena, a rekorderi po nepoštovanju ovog suda su Parlamentarna skupština BiH, Parlament Federacije BiH i Vlada Kantona Sarajevo, na čijem čelu su kadrovi SDA!
Šef Kabineta predsjednika Ustavnog suda BiH, Zdenko Martinović, dostavio je Pressu spisak svih neizvršenih odluka u posljednjih deset godina, a iz kojih je jasno vidljivo da bi lider SDA Bakir Izetbegović, koji je pozvao institucije RS da sprovedu odluku kojom je 9. januar, Dan RS, a na osnovu njegove apelacije, proglašen neustavnim, trebalo prvo da počisti u svom dvorištu!
– Ustavni sud BiH je u periodu od 2005. godine do danas donio 91 rješenje kojim je utvrdio da njegove odluke nisu izvršene – istakao je Martinović.
Desetine rješenja
Posljednja rješenja o nesprovođenju odluka, koja su donesene u ovoj godini, odnose se na Parlamentarnu skupštinu BiH, na čijem čelu je potpredsjednik SDA Šefik Džaferović, te Vladu Kantona Sarajevu čiji je premijer takođe kadar SDA Dino Konaković. U prvom primjeru, odluka Ustavnog suda BiH donesena je još u martu 2014. godine, a u drugom mjesec dana kasnije, ali je u oba slučaja utvrđeno da ih institucije nisu sprovele u zakonskom roku od pola godine.
Strah od procesuiranja
Istraživanja su pokazala da veoma mali broj tužilaca radi na slučajevima Ustavnog suda, a u ovoj instituciji tvrde i da je teško individualizovati krivičnu odgovornost za neizvršenje odluka, koja je suštinski različita od političke. Stručnjaci su, ipak, ocijenili da tužilaštvo do sada nije imalo aktivan pristup u gonjenju aktera navodno odgovornih za krivično djelo nesprovođenja ovih sudskih odluka, a smatraju da je razlog “strah od procesuiranja najviših nosilaca političkih i javnih funkcija u BiH”.
– U oba slučaja je Tužilaštvu BiH dostavljeno rješenje o neizvršenju, a u skladu sa članom 72 stav 6 Pravila Ustavnog suda BiH – saopšteno nam je u ovom sudu.
U Tužilaštvu BiH se već godinama nalazi na desetine ovakvih rješenja koja se tiču nepoštovanja odluka Ustavnog suda BiH, ali je do sada najveći broj predmeta odbačen jer nisu nađeni dokazi za krivičnu odgovornost. Nesprovođenje odluka ove vrste tretira se kao krivično djelo, a zaprijećena kazna je od šest mjeseci do pet godina.
Pravni stručnjak i bivši sudija Ustavnog suda BiH Krstan Simić ističe da bi odluke ovog suda trebalo da budu konačne i obavezujuće, ali je naglasio i da se, u brojnim slučajevima, pokazalo da je ova najviša sudska instanca nerijetko faktor pravne nesigurnosti.
– Neke njihove odluke, poput posljednje o Danu RS, duboko zadiru u političke odnose što nije mandat Ustavnog suda BiH. Zbog toga je ova odluka pravno besmislena i društveno štetna. Ustavni sud BiH je njome nanio najveću štetu sam sebi, a to bi moglo imati nesagledive posljedice po ovu sudsku instancu – kazao je Simić.
Komentarisanje
Fond za otvoreno društvo BiH radio je studiju o (ne)izvršenju presuda Ustavnog suda BiH, a koordinator ovog projekta Nerman Miraščija kazao je juče za Press da je činjenica da stubovi zakonodavne i izvršne vlasti sa sjedištem u Sarajevu, nisu izvršile veliki broj odluka. Takođe, Miraščija dodaje da je posao tužilaca da u ovim institucijama utvrde odgovorno lice za nesprovođenje sudskih odluka i da te slučajeve procesuiraju.
– Mnogi iznose stav da se sudske odluke ne komentarišu. Naprotiv, smatram da bi odluke Ustavnog suda BiH trebalo komentarisati, jer je činjenica da su se mnogi, nakon njihovih odluka, žalili Evropskom sudu za ljudska prava. Ako je u pitanju pravni presedan, ili je došlo do miješanja politike, odluku treba preispitati – dodao je Miraščija.
