Nacionalna struktura zaposlenih u Ministarstvu bezbjednosti BiH i agencijama koje djeluju u njegovom sastavu narušena je u korist Bošnjaka, dok su Srbi i Hrvati u mnogim slučajevima ostali ispod kvote zagarantovane popisom stanovništva iz 1991. godine.
Prema tom kriterijumu, Bošnjaka bi trebalo da bude 43,47 odsto, Srba 31,21 odsto, a Hrvata 17,38 odsto.
Najdrastičnije kršenje nacionalnog balansa, kojim je predviđeno da dvije trećine mjesta pripadaju Bošnjacima, a po trećina Srbima i Hrvatima, je u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH, u kojoj je zaposleno Bošnjaka više nego Srba, Hrvata i ostalih zajedno. Od 779 zaposlenih, čak 432 ili 55,45 odsto su Bošnjaci, dok je 241 radnik ili manje od 31 odsto srpske nacionalnosti, 101 ili 12,96 odsto je Hrvata, a pet je iz reda ostalih.
U Ministarstvu bezbjednosti zaposlena su 64 lica, od čega je 28 Bošnjaka, što je 43,75 odsto, dok je Srba 19 ili 29,68 odsto. Tu je i 12 Hrvata i pet koji se vode kao ostali. Kada je riječ o imenovanim licima, od deset koliko ih ima u ministarstvu, po pet su Srbi i Hrvati, dok su od deset pomoćnika ministra četvorica Bošnjaci, a po trojica Srbi i Hrvati.
Šefovi odsjeka su uglavnom Bošnjaci, koji od 21 zauzimaju 11 pozicija ili 52,38 odsto. Na čelu odsjeka nalazi se sedam Srba i tri Hrvata. Stručni savjetnici kojih je 35 su takođe uglavnom Bošnjaci i taj status ih ima 16 ili 45,71 odsto, dok je na tim pozicijama deset ili 28,57 odsto iz reda srpskog naroda, osam iz hrvatskog i jedan iz reda ostalih. Među 22 viša stručna savjetnika čak 12 su Bošnjaci, dok je šest Srba, tri Hrvata i jedan iz reda ostalih. Među rijetkim izuzecima gdje su Srbi izjednačeni sa Bošnjacima su stručni saradnici i od 18 mjesta po sedam zauzimaju predstavnici ta dva naroda, dok su na preostala četiri mjesta Hrvati. U Ministarstvu bezbjednosti ima i onih koji nisu željeli da se izjašnjavaju. O svom nacionalnom opredjeljenju nije se izjasnio jedan pomoćnik ministra, jedan šef odsjeka i šestorica zaposlenih, od kojih su se četvorica ranije izjašnjavali kao Bošnjaci, jedan kao Hrvat, a jedan kao ostali. Kada je riječ o zaposlenima po ugovoru o djelu, od njih devet po dvojica su Srbi i Hrvati, dok su četiri Bošnjaci i jedan iz reda ostalih.
U Agenciji za istrage i zaštitu zaposleno je 719 ljudi, među kojima su 324 Bošnjaka, 273 Srbina, 119 Hrvata i troje iz reda ostalih. Granična policija zapošljava 2.177 ljudi, od čega je 909 Bošnjaka, 699 Srba, 522 Hrvata i 49 iz reda ostalih. U Službi za poslove sa strancima radi 227 ljudi, od čega 225 ima stalno zaposlenje. Među njima je 99 Bošnjaka, 78 Srba, 45 Hrvata, a pet radnika su se izjasnili kao ostali.
U Agenciji za policijsku podršku zaposlena su 22 stručna lica jer ova agencija nema zaposlenih policijskih službenika. Deset mjesta zauzeli su Bošnjaci, sedam Srbi, četiri Hrvati i jedan radnik se nije opredijelio. Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja, koja prema sistematizaciji treba da zapošljava 52 radnika, ima 26 zaposlenih. To je jedna od dvije agencije u kojoj Bošnjaci nisu dominantni jer u njoj radi 13 Srba, osam Bošnjaka, četiri Hrvata i jedan iz reda ostalih. Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova u Mostaru zapošljava 42 službenika, od kojih je 16 Hrvata, 15 Bošnjaka, devet Srba i dva iz reda ostalih.
Poslanik SNSD-a u Parlamentu BiH Lazar Prodanović kaže da je nacionalna struktura u bezbjednosnom sektoru na nivou BiH vrlo simptomatična, pogotovo kada je riječ o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela, koja u svom sastavu ima više Bošnjaka nego svih drugih zajedno.
– Slučajno ili ne, upravo ta institucija je napravila najviše propusta prilikom dolaska premijera Srbije u Srebrenicu Aleksandra Vučića, kada je pokušano njegovo ubistvo – kazao je Prodanović i dodao da se mora makar približno poštovati nacionalna struktura na osnovu popisa iz 1991, dok ne budu zvanični podaci popisa obavljenog 2013. godine.
Ministarstvo bezbjednosti – 64 zaposlena
28 Bošnjaka
19 Srba
12 Hrvata
5 ostalih
Direkcija za koordinaciju policijskih tijela – 779 zaposlenih
432 Bošnjaka
241 Srbin
101 Hrvat
5 ostalih
SIPA – 719 zaposlenih
324 Bošnjaka
273 Srbina
119 Hrvata
3 ostala
Granična policija – 2.177 zaposlenih
909 Bošnjaka
699 Srba
522 Hrvata
49 ostalih
Služba za poslove sa strancima – 227 zaposlenih
99 Bošnjaka
78 Srba
45 Hrvata
5 ostalih
Agencija za policijsku podršku – 22 zaposlena
10 Bošnjaka
7 Srba
4 Hrvata
1 neopredijeljeni
Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja – 26 zaposlenih
13 Srba
8 Bošnjaka
4 Hrvata
1 ostali
Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova – 42 zaposlena
