Sinoć je istekao rok koji je Islamska zajednica BiH dala ilegalnim džematima da se integrišu u zajednicu, ili da se suoče s posljedicama. Rok je prošao, iščekuju se sljedeći potezi.
Pojedini mediji prenose da nijedan od 64 paradžemata, u kojima se propovijeda radikalni islam i u kojima se uglavnom okupljaju vehabije, nije pristao na integraciju. Ko će imati hrabrosti da ukine nelegalne džemate?
Najviše ih je na području Sarajeva, najaktivniji su u Zenici, na području Bihaća, Tuzle, u Travniku – a najveći otpor pružaju iz Gornje Maoče i Ošvi. Sa predstavnicima onih pod čijim okriljem se odvijaju radikalna tumačenja islama, okupljanja vehabija i slanja na ratišta Sirije i Iraka, Islamska zajednica odbila je pregovore.
– Licemjerno je da se pozivate na svete tekstove i zagovarate jedinstvo muslimana, a istovremeno bahato i arogantno odbijate da nelegalne džemate integrišete u jedinstvenu Islamsku zajednicu BiH. Tačno je i istinito da su zločinci, koji se javljaju sa ratišta Bliskog istoka prijetnjama, bili pripadnici nelegalnih džemata – kažu u Islamskoj zajednici.
Problem paradžemata pod tepih se gura još od 1993. Islamska zajednica je uporno ćutala na bujanje radikalizma. Bivši reis Mustafa Cerić, smatraju pojedini sarajevski profesori, u pojedinim fazama čak je i sarađivao s njima.
– Sasvim je izvjesno da je s druge strane taj fenomen istovremeno bio toleriran, on se ni danas po mom mišljenju ne smatra ili ne prihvata, odnosno ne tretira na odgovarajući način. Fenomen je mnogo ozbiljniji no što se nama čini – kaže Šaćir Filandra, dekan Fakulteta političkih nauka Sarajevo.
Vjerski analitičar Mehmedalija Nuhić, ističe da je u cijeli slučaj duboko upletena politika. Vjerski zvaničnici, kaže, neće ništa moći uraditi bez političkog aktivizma, odnosno tražiće da se problem sankcionisanja paradžemata prebaci na svjetovne vlasti.
– Oni neće ništa uraditi zato što su to posljedice rata koje su nastale u razmišljanjima političkih elita tako da oni njima trebaju za “poravnavanje” odnosa unutar BiH, odnosno aktivnosti koje ne bi riješili kao prilike na političkom nivou – smatra Nuhić.
I dok se u javnosti citiraju izjave kako paradžemati nakon isteka roka Islamske zajednice postaju problem bezbjednosnih agencija, a reisu stižu prijetnje smrću, iz federalne policije poručuju – mogu samo asistirati inspekcijama i drugim organima.
– Policija neće direktno djelovati, niti ima zakonsku nadleženost da, recimo, zatvara neke vjerske objekte ili slično – kaže Dragan Lukač, direktor Federalne uprave policije.
Na potezu je Islamska zajednica BiH koja bi trebalo do kraja marta da objavi ko se povinovao, a ko ne njenom autoritetu. Izopšteni, po svemu sudeći, postaće problem svjetovnih vlasti.
