Nova praksa da građani Srpske mogu da biraju pregled i liječenje u zdravstvenoj ustanovi bez obzira na to u kojem se gradu ona nalazila sasvim sigurno će dovesti do snažnog zaokreta u odnosu ljekara prema pacijentima koji, kako priznaju i predstavnici “bijelih mantila”, nije uvijek na zavidnom nivou.
Odskorašnji režim pružanja zdravstvenih usluga podrazumijeva da će, naime, pacijent s uputnicom doktora porodične prakse u Bijeljini, bez ikakvog posredovanja i traženja veza za pregled i liječenje, moći direktno da ode, na primjer, u Banjaluku ili bilo koji drugi grad u RS u kojem postoji bolnica.
Potpisan ugovor
Pošto je jasno da ne mogu da se pretjerano upuštaju u ocjenu stručnosti specijalista, logično je da će se pacijenti prilikom izbora onih kojima treba da povjere brigu o sopstvenom zdravlju u prvom redu rukovoditi reputacijom koja prati određenog ljekara, ali i iskustvom koje su imali s onima koji su ih već liječili.
Logično je da će oni koji se nisu baš proslavili kao humanisti biti zaobilaženi u širokom luku sve dok ne naprave radikalne promjene u svom ponašanju, što će, ako ništa drugo a ono u interesu zdravstvene ustanove na čijem su platnom spisku, ipak morati da urade.
Iz Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) RS juče su saopštili da pacijenti u RS usluge konsultativno-specijalističke zdravstvene zaštite sada mogu da koriste u zdravstvenoj ustanovi koju sami izaberu, što do ove godine nije bilo moguće.
– Jedini uslov je da je riječ o javnoj ili privatnoj ustanovi koja ima potpisan ugovor sa FZO za pružanje KSZ usluga te da osiguranik ima uputnicu porodičnog ljekara. Takođe, pacijenti nisu ni geografski ograničeni u izboru ustanove, što znači da pacijent iz jedne opštine ili grada može da usluge specijaliste koristi i u zdravstvenoj ustanovi u drugom gradu ili opštini. Dakle, oni mogu da slobodno biraju – poručuju iz FZO.
U ovom fondu dodaju da se na uputnicama koje izdaje porodični ljekar neće naznačavati naziv ustanove, već samo specijalista kojem se pacijent upućuje.
– Pacijenti su ranije mogli da dobiju uputnicu samo za onog ljekara specijalistu koji je konsultant njihovom porodičnom doktoru za određenu specijalističku oblast, odnosno nisu imali pravo izbora specijaliste – ističu u FZO.
U bolnicama u Srpskoj su s odobravanjem dočekali ovaj zaokret u zdravstvenom sistemu, uz obrazloženje da je krajnje vrijeme da i ove ustanove zaigraju jednu tržišnu utakmicu, pa ko kako prođe.
Dr Veljko Marić, direktor Univerzitetske bolnice u Foči, kaže za naš list da će se na ovaj način definitivno odvojiti rad od nerada, odnosno da će se veoma brzo iskristalisati koje su zdravstvene ustanove i koji specijalisti na glasu.
– Uskoro ćemo znati u koje bolnice građani imaju najviše povjerenja. Do sada su ljudi, naime, uglavnom upućivani u one koje su im najbliže, dok će ubuduće bolnice u Srpskoj biti jedne drugima konkurenti, što je dobro – ističe dr Marić.
Prema njegovim riječima, zbog novih pravila igre pojedine bolnice će se vremenom sasvim sigurno suočiti sa puno više posla nego ranije, ali se, kako naglašava, i to da riješiti.
– Naravno da će neke bolnice zbog povećanog obima posla morati da povećaju i broj zaposlenih, ali će za to dobiti i više sredstava. Kada je riječ o građanima, oni će se u izboru specijalista, odnosno bolnica, rukovoditi kako stručnošću ljekara, tako i njihovom ljubaznošću, odnosno posvećenošću pacijentima – ističe dr Marić.
Ako je suditi po ovim parametrima, najviše razloga da stave prst na čelo i zamisle se šta i kako dalje imaće hirurzi, ginekolozi i internisti s obzirom na to da na rad ovih specijalista pacijenti u principu imaju najviše pritužbi.
S druge strane, kako su potvrdili za naš list u Komori doktora medicine RS, pacijenti se nikad ne žale na epidemiologe i specijaliste socijalne medicine.
– Oni se uglavnom žale na one doktore sa kojima najčešće dolaze u kontakt – naglašavaju u ovoj komori.
S druge strane, više od polovine žena u Srpskoj nije zadovoljno prijemom u porodilište, odnosno atmosferom koja je u sali vladala tokom njihovog porođaja.
Ovo je pokazalo istraživanje grupe građana “Drip” iz Banjaluke, u okviru kojeg je anketirano 539 žena koje su se porodile u nekoj od bolnica u RS, a među kojima je većina izjavila da, ukoliko bi mogle da biraju, ne bi ponovo rodile u istom porodilištu.
Pohvale pacijenata
I rezultati ankete koju je lani sproveo FZO pokazali su da, kada je riječ o primjedbama na bolničko liječenje, pacijenti, između ostalog, kao problem navode i nezadovoljstvo odnosom zaposlenih u bolnici, o čemu je Press već pisao.
I u Federaciji BiH se pacijenti suočavaju sa neljubaznošću medicinara, ali će ovaj problem u susjednom entitetu biti riješen novom zakonskom regulativom koja predviđa nagrađivanje medicinara koji rade više, kvalitetnije i kojima su pacijenti zadovoljni.
Tako će primanja medicinara u FBiH, koja su do sada bila rezultat isključivo stepena njihove stručne spreme, uskoro početi da zavise i od pohvala pacijenata koji će ocjenjivati njihovu ljubaznost i požrtvovanost. Doktori i medicinske sestre će na osnovu tih ocjena dobijati bonuse ili biti kažnjavani, što će uticati na debljinu svežnja koji će na kraju mjeseca strpati u džep.
Femić: Teško osionim ljekarima!
U Strukovnom sindikatu doktora medicine RS ističu da je sasvim normalno i logično da se pacijentima omogući da budu pregledani i liječeni kod specijalista u koje imaju povjerenja.
– Mnogi od njih su imali prilično loše iskustvo sa doktorima koji su ih ranije liječili, ali su im i dalje morali ići. Sad se situacija promijenila, tako da je svakome omogućeno da s uputnicom ide u bolnicu u koju hoće. Naravno da većina građana ne može da ocjenjuje stručnost medicinara, ali je isto tako poznato koliko onima koji su bolesni znači lijepa riječ i ljudski pristup medicinskog osoblja. To znači da će ljubazni i posvećeni ljekari imati pune ruke posla, ali to pravim humanistima neće teško pasti. S druge strane, oni osioni će, htjeli to ili ne, morati da promijene pristup pacijentima. Sumnjam da će menadžment ustanova u kojima su zaposleni tolerisati odliv pacijenata zbog neljubaznosti ljekara – kaže za Press predsjednik ovog sindikata dr Miodrag Femić.
