U BiH je krajem marta bilo oko 262.600 vozila kojima je registracija istekla više od 30 dana, a najviše ih je na području Brčko distrikta, pokazuju podaci Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA).
Dio njih nije “krstario” saobraćajnicama, ali stručnjaci procjenjuju da čak 15 odsto automobila koji se svakodnevno kreću bh. putevima, ili njih oko 150.000, nije osigurano i registrovano.
O toj problematici svjedoči i podatak da je u saobraćaju u Hrvatskoj svega četiri odsto neosiguranih automobila, a u Srbiji i Sloveniji tek 0,5 odsto.
Plan je da se u BiH taj procenat spusti na dva odsto, što je uslov da bh. vozači svojim četvorotočkašima iz države mogu da izlaze bez zelene karte.
Taj cilj je u petak predočen u Banjaluci, na prezentaciji Akcionog plana za borbu protiv neregistrovanih i neosiguranih vozila, u organizaciji Biroa zelene karte u BiH i Udruženja društava za osiguranje Privredne komore RS.
Sudeći po izjavama nadležnih, vozače koji sjedaju za volan neregistrovanih vozila takva navika može debelo da košta.
Naime, ako prouzrokujete nezgodu neosiguranim vozilom, štetu će prema oštećenoj osobi platiti Zaštitni fond, ali će on ići u regres prema vama, tako da vam i imovina može biti oduzeta ukoliko niste u mogućnosti da izmirite obaveze.
Milomir Durmić, predsjednik Skupštine Udruženja osiguravajućih društava pri Privrednoj komori RS, precizira da je Zaštitni fond RS lani obradio više od 1.000 odštetnih zahtjeva i isplatio više od 1,5 miliona KM.
“Osiguravajuća društva u RS su prošle godine, po osnovu šteta prouzrokovanih u auto-nezgodama, isplatila više od 9.000 odštetnih zahtjeva, u iznosu od oko 26 miliona maraka”, kazao je Durmić.
Feđa Morankić, predsjednik Skupštine Udruženja društava za osiguranje u FBiH, ocijenio je da je cifra od 150.000 neregistrovanih i neosiguranih automobila koji se kreću putevima ogromna, a posljedice brojne.
“Druga stvar je veliki gubitak prihoda po osnovu poreza i taksi”, naglasio je Morankić.
Na pitanje “Nezavisnih” da li se u sklopu ovog akcionog plana razmatra mogućnost pojeftinjenja procesa registracije vozila u državi gdje je stopa nezaposlenosti među najvećim u Evropi, on je istakao da je cijena osiguranja utvrđena zakonom iz 1996. godine.
Samira Zijadić, direktor Biroa zelene karte BiH, naglasila je da je obavezno osiguranje zakonska kategorija, koja proizlazi iz činjenice da je vozilo “opasna stvar”.
“Ako ne produžite registraciju vozila, nakon 30 dana dužni ste da vratite registracijske tablice. Ako to ne učinite, MUP je taj koji bi trebalo da pristupi oduzimanju takvih tablica. Htjeli bismo da aktiviramo MUP-ove da ažurnije postupaju u skladu s onim što im je zakonska obaveza”, kaže Zijadićeva.
