Samit Rusije i Turske u Sankt Petersburgu poslao je poruke da Evropa “više nije centar svijeta” i da Turska, pored SAD, ima u planu “drugačije strateške opcije”.
To je naveo u svojoj analizi italijanski list Espreso, a prenio Sputnjik.
Espreso takođe navodi da je “ozlojeđenost Zapadom” glavni razlog približavanja Rusije i Turske, a primarni cilj Moskve jeste redefinisanje postojećeg sistema “savezništva”, koji je u dubokoj krizi i pun protivrječnosti.
Rusija želi i veći uticaj na Bliskom istoku, dok Turska nastoji da “izađe iz izolacije” u kojoj se našla zbog reakcije svoje vlade na nedavni pokušaj vojnog udara, piše italijanski list.
Ankari je potrebno što je više moguće saveznika u regionu, u kojem je okružena ratom razorenom Sirijom i sve uticajnijim šiitskim Iranom.
U analizi se takođe podsjeća na nedavni komentar turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana o odnosima Turske i EU, u kojem je on za francuski list Mond kazao da EU “zamajava Tursku 53 godine i ne prestaje to da čini”.
Rusiju i Tursku, navodi Espreso, zbližava neuspjeh u pokušaju približavanja EU, kako je to nedavno ocijenio i Andrej Kortunov, generalni direktor ruskog Savjeta za međunarodne poslove.
Kortunov je rekao da je glavna tačka spajanja Rusije i Turske upravo nezadovoljstvo Zapadom, što bi moglo da bude “snažna protivteža” međusobnim nesuglasicama između dvije zemlje, među kojima je i različit stav prema sirijskom predsjedniku Bašaru el Asadu, koga Moskva podržava, dok Ankara traži njegov odlazak sa vlasti.
Prema njegovim riječima, iako Rusija podržava pobunjeničku Radničku partiju Kurdistana, koju Turska smatra terorističkom organizacijom, od te podrške bi mogla da odustane u slučaju da Ankara prizna autonomiju kurdske zajednice po završetku oružanog sukoba.
Espreso citira i Kortunovljevu izjavu da najveći izazov u regionu predstavlja kriza u odnosima između Turske i Irana, kao i da “nije slučajno” što se Erdogan, prije sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Sankt Petersburgu, sastao sa iranskim i azerbejdžanskim liderima u Bakuu.
Odnosi Turske, Irana i Azerbejdžana zategnuti su zbog oružanog sukoba u Nagorno-Karabahu, iako su tenzije ublažene poslije dolaska Hasana Rohanija na čelo Irana, što je rezultiralo izvjesnim diplomatskim pomacima i moglo bi biti nova etapa na relaciji Ankara-Teheran, tvrdi Espreso.
Moskva, Ankara i Teheran, navodi dalje italijanski list, uložiće napore u konačno rješenje krize na Bliskom istoku, što ni SAD ni EU nisu mogle predvidjeti kada je prije godinu dana potpisan nuklearni sporazum sa Iranom i ublažene ekonomske sankcije toj zemlji.
Sastanak Erdogana i Putina poslao je Vašingtonu i Briselu poruke da “Evropa više nije centar sveta” i da Turska, pored SAD, u planu ima i “druge strateške opcije”.
Espreso navodi i da se EU nalazi u novoj situaciji u kojoj bi morala “brže i efikasnije” donositi prave odluke, kao i da su trenutna savezništva u svijetu daleko od sigurnih i stabilnih i da su promene na međunarodnom planu neminovne.
Rusija i Turska, dodaje Espreso, stoga slijede princip “konstruktivnog diplomatskog oportunizma” i nastoje da izvuku maksimum iz trenutnih okolnosti, ostavljajući po strani uobičajena ubjeđenja i tradicionalne saveze.
Za takvu strategiju potrebno je mnogo originalnosti, svojstva koje je među zapadnim političkim liderima dugo zaboravljeno, zaključuje Espreso.
