Građani Republike Srpske će na referendumu, zakazanom za 25. septembar, odgovoriti na pitanje: “Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike?“
Sve je počelo u novembru 2015. godine kada je Ustavni sud BiH glasovima sudija Bošnjaka i trojemeđunarodnih sudija odlučio da je 9. januar, kao Dan Srpske – neustavan.
Tada je naložena izmjena Zakona o praznicima RS, iako je u njemu jasno naglašeno da Dan Republike nije vjerski, nego republički, sekularni praznik, u znak sjećanja na taj dan 1992. kada je Skupština srpskog naroda u BiH proglasila Republiku srpskog naroda, iz koje je nastala sadašnja Republika Srpska.
Zabrana u distriktu
Sve političke partije sa sjedištem u RS u startu su odbacile Odluku Ustavnog suda BiH, a Narodna skupština RS je u zakonskom roku Ustavnom sudu BiH podnijela zahtjev za preispitivanje odluke, koju je nazvala političkom.
U međuvremenu, poslanici svih srpskih partija su jednoglasno podržali raspisivanje referenduma, što su bošnjački političari u RS pokušali da ospore, ali je Ustavni sud Srpske odlučlio da referendum ne vrijeđa vitani nacionalni interes nijednog naroda.
Sada bošnjački političari od predstavnika međunarodne zajednice u BiH, ali i od Ustavnog suda BiH, očekuju da spriječe referendum.
Centralna izborna komisija BiH još nije odlučila da li će i kada dostaviti birački spisak Komisiji za provođnje referenduma u RS, pa se još ne zna precizan broj potencijalnih glasača. Međutim, na opštim izborima prije dvije godine pravo glasa u Srpskoj imalo je 1.243.265 glasača, uključujući i one u Distriktu Brčko, gdje je supervizor zabranio održavanje bilo kakvog referenduma.
Zbog toga vlast RS traži način kako da i Brčacima omogući da glasaju na referendumu koji bi trebalo da košta oko 1,4 miliona KM.
Referendum u funkciji lokalnih izbora
Mada su svi srpski političari podržali izjašnjavanje građana, ubjeđeni su da će on politički najviše da koristiMiloradu Dodiku i SNSD, zbog čega je, navodno, i zakazao referendum neposredno pred lokalne izbore u RS i BiH.
Bošnjaci su najavili bojkot referenduma, hrvatski političari u RS su se izjasnili da on ne vrijeđa njihov nacionalni interes, a ishod glasanja Srba je izvjestan – očekuje se gotovo apsolutna podrška proslavi 9. januara kao Dana Republike.
S tog aspekta, referendum nije bio ni neophodan, zbog čega su Bošnjaci ubjeđeni da on ima drugi cilj – da bude probni balon za neke sljedeće referendume u Srpskoj, pa i za onaj o nezavisnosti.
Međutim, mnogo je realnije to da je Dodik raspisivanjem referenduma u Narodnoj skupštini RS dio političkih pritisaka iz Federacije BiH i djela međunarodne zajednice, sa sebe, prebacio na poslanike i ostale partije u RS. Tako je stvoren širok front vlasti i opozicije u odbrani 9. januara, što nije bio slučaj prilikom ranijeg raspisivanja referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH, 2011. godine, koji nikad nije održan, jer ga je Dodik stopirao.
Igra nadmudrivanja
Takođe, vlast u Republici Srpskoj tvrdi da je referendum o Danu Republike neophodan kako bi se snažno odgovorilo na stalno otimanje nadležnosti RS. Ubeđeni su da, nakon osporavanja 9. januara, slijedi osporavanje i samog imena Republike Srpske.
U svakom slučaju, nakon referenduma poslanici Narodne skupštine RS moraju da se pozabave odlukom Ustavnog suda BiH. Srpski član Predsedništva BiH Mladen Ivanić predlaže da RS samo izmjeni Zakon o praznicima i umjesto Dana Republike, upiše dan državnosti. U slučaju da i to bude osporeno, Ivanić smatra da treba redom navoditi dan samostalnosti, dan nezavisnosti… Tako bi nastala igra nadmudrivanja sa Ustavnim sudom BiH i bošnjačkim političarima, a Srpska se ne bi odrekla proslave 9. januara.
Kakav god ishod bio, pokušaj osporavanja Dana Republike Srpske i odgovor u vidu referenduma u politički život BiH unio je nove nacionalne sukobe, koji običnom svijetu ne donose ništa pozitivno.
Održana 3 referenduma
Srpska je od osnivanja održala tri referenduma, pod vlašću SDS, i to u jeku građanskog rata u BiH.
– Petnaestog maja 1993. raspisan je referendum o Vens-Ovenovom mirovnom planu. Na listiću se nalazilo dodatno pitanje: “Da li podržavate samostalno i slobodno udruživanje RS sa drugim državama”. Izlaznost je bila 92 odsto birača, a negativan odgovor na prvo i pozitivan na drugo dalo je 99 odsto izašlih.
– Drugi referendum održan je 19. juna 1993. o spajanju nekadašnje Republike Srpske Krajine i Republike Srpske, uz mogućnost zajedničkog ujedinjenja sa drugim srpskim državama. Izlaznost je bila 95 procenata, a podršku je dalo 98,61 odsto izašlih.
– Treći referendum održan je 27. avgusta 1994. o mirovnom planu Kontakt grupe. Izlaznost je bila 90,86 odsto, a protiv se izjasnilo 96,06 procenata izašlih birača.
