Članovi Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH odlučili su da danas biraju predsjednika Suda BiH, tako da je odbijen prijedlog da se ova tačka dnevnog reda odgodi za 26. januar.
Za ovu odluku glasalo je sedam članova Savjeta, četiri su bila protiv, jedan član je bio uzrdžan, dok su dva člana – Goran Radević i Јadranka Lokmić Misirača, izuzeta iz glasanja.
U toku je rasprava o izboru predsjednika, a Podvijeće Suda predložilo je Ranka Debevca kao najboljeg kandidata.
Potpredsjednica VSTS-a Ružica Јukić, tokom rasprave istakla je da “nigdje ne piše da predsjednik Suda BiH mora biti Bošnjak”.
“Red je da počnemo da mijenjamo predsjednika Suda druge nacionalnosti, pogotovo jer je direktor OSA-e Bošnjak. Nikada ne bi dozvolila da direktor OSA-e i predsjednik Suda BiH bude iste nacionalnosti. Isto kao ni da direktor SIPA-e i glavni tužilac BiH”, rekla je Јukićeva i istakla da primjedbe SDA i raznoraznih udruženja članovi VSTS-a ne smiju uzimati u obzir.
“Poručujem SDA da na mene neće izvršiti pritisak! Debevec je za mene bio najbolji kandidat”, istakla je Јukićeva.
Za člana VSTS-a Gorana Nezirovića problematičan je radni staž Debeveca, koji, kako je naveo, ima ukupno 13 godina iskustva u pravosuđu, od čega šest sudijskog. Nezirović je naveo da je visoki predstavnik u svom pismu napisao da je potrebno uzimati u obzir načelo o nacionalnoj zastupljenosti rukovodilaca pravosudnih institucija.
Govoreći o Debevecu, predsjednik VSTS-a Milan Tegeltija je izjavio da se radi o sudiji iz reda ostalih.
“On je po rezultatima prvi na listi. Rukovodeći se prije svega rang listom na kojoj je Debevec prvorangirani u namjeri da ispoštujemo pravilo da biramo najboljeg kandidata. On je bio tužilac Tužilaštva od 2008. s velikim radnim iskustvom s najboljim ocjenama i izuzetnom prezentacijom na intervjuu”, rekao je Tegeltija.
Član VSTS-a Zijad Kadrić istakao je da na toj poziciji u principu ne bi trebao biti neko iz reda ostalih, jer se “sva dosadašnja politika imenovanja bazirala prema nacionalnog proporciji”.
“Јa eliminišem neke odnose s predsjednicom Suda Merdžidom Kreso. I mene je napadala. Znala je zaista biti nezgodna. Što se tiče ovih kandidata, svi su kompetentni i kvalitetni. Ali ne bi se trebalo desiti da nema Bošnjaka na važnim pozicijama. Ne bi bilo poželjno da su Bošnjaci protjerani iz pravosuđa”, naveo je Kadrić.
Rasprava između članova VSTS-a pretvorila se u diskusiju o tome koliko koji narod može imati funkcija u pravosudnim institucijama
Članica ovog savjeta Alma Džaferović smatra da “milion i 800.000 Bošnjaka zaslužuje da ima predstavnika u vrhu jedne pravosudne institucije”.
Predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija ističe da su dva Bošnjaka, dva Srbina i jedan Hrvat bili u Podvijeću. Pismo OHR-a se, kaže, odnosi na Opštinski sud u Čitluku i na raspored sudija u toj instituciji.
“Kada je riječ o državnom nivou, ne postoji zakonom i ustavom propisana obaveza o nacionalnoj zastupljenosti. Ne može u sve institucije zadovoljiti principe pariteta. S kandidatima smo razgovarali više od 45 minuta. Moja lična impresija jeste da je gospodin Debevec imao zaista briljantnu prezentaciju uz činjenicu da ima tri ocjene u svom radu “naročito uspješan”. Čovjek radi na organizovanom kriminalu i korupciji, dakle naročito teške predmete. Duboko sam ubijeđen da izborom Debeveca – ne da nećemo pogriješiti”, rekao je Tegeltija.
Napomenuo je da postoje politički spinovi koji su pravljeni u vezi s ovim izborom, “pa su se različiti kandidati dovodili u vezu s različitim strankama”.
“Јedino nas poštovanje kriterija drži u sigurnoj zoni. U sigurnoj smo zoni kada biramo najboljeg s liste”, poručio je Tegltija.
Član VSTS-a Ilijas Midžić je nabrojao aktuelne pozicije u FBiH, ustanovivši da je manjak Bošnjaka na rukovodnim funkcijama u pravosudnim institucijama, a isto je, kaže i na državnom nivou.
“Sada kad je na red došao Sud BiH, treba da se postavi pitanje zbog čega većinski narod, sa 51 posto u ovoj državi, ne može imati jednu funkciju na državnom nivou. Drage moje kolege druge nacionalnosti, operisani smo od tih stvari, ali ja vas gledam u oči, da ste vi u pitanju, da eliminiram Srbina ili Hrvata, kako bi se vi pojedinačno osjećali. Јa se osjećam uvrijeđeno i poniženo, ovo vam govorim i kao čovjek i kao pravnik”, rekao je Midžić.
Dodao je i kako mu je šok, kada je riječ o stručnosti, da je Branko Perić na zadnjem mjestu.
Član VSTVS-a Slavo Lakić rekao je da je bio suzdržan kod glasanja za Debeveca.
“Nakon dva mandata predsjedavanja Kreso bilo je tako kako je bilo. Ona više neće biti predsjednica, pa bi bilo maliciozno da ja nešto sada govorim, a možda prethodno nisam ništa rekao. Čovjek za koji smatram da je prava osoba, a tako misli 70 odsto kolega iz profesije, jeste Branko Perić”, poručio je Lakić.
Izbor predsjednika Suda BiH ipak danas
Predsjednik VSTS-a Milan Tegletija rekao je da bi odgađanje izbora predsjednika Suda BiH samo otvorilo prostor za dodatne pritiske.
“Tu smo gdje jesmo, moramo da vodimo računa o dignitetu ove institucije koja je važnija i od Suda BiH i od Tužilaštva BiH. Svi imamo individualnu odgovrnost i ova institucija je jedini garant nezavisnosti pravosuđa”, istakao je Tegeltija, dodavši da je za njega ovo “normalna tačka dnevnog reda kao i sve ostale”.
Članovi VSTS-a odlučili su da, zbog velikog interesa javnosti, izbor predsjednika Suda BiH stave kao treću tačku dnevnog reda.
Na početku sjednice predsjednik VSTS-a Milan Tegeltija predložio je da se tačka o izboru predsjednika Suda BiH stavi među prvim tačkama, tačnije na 3. tačku, zbog interesa javnosti, te da se o njoj glasa još u jutarnjim satima. Njegov prijedlog je usvojen.
Na to je reagovao član VSTS-a Goran Nezirović, kazavši da je članovima potrebno više vremena da prouče materijale i biografije kandidata i da se pripreme za diskusiju.
– Znamo kakva je politizacija izvršena. Koliko je javnost instrumentalizirana – kazao je Nezirović, a s njim se složio i član VSTS-a Slavo Lakić, koji je čak predložio da se izbor predsjednika pomjeri za januar 2017. godine.
– Ovdje se radi o integritetu ove institucije. Ona nam treba biti mnogo važnija nego od samog izbora Suda BiH. Znam kakva je politizacija izvršena. Možda smo i mi doprinijeli tome. Ali mi moramo donijeti pravilnu, zakonitu odluku u interesu svih građana, a ne bilo kojeg naroda u ovoj državi. Moramo biti veoma razumni. Ne bi smjeli doprinijeti daljoj konfrotaciji u društvu. Mi moramo doći do jednoglasne odluke da razmotrimo sva pitanja – rekao je Lakić.
Član VSTS-a Ilijas Midžić rekao je kako je primijetio da su se članovi podijelili u grupice.
– Znam da sadašnjoj predsjednici ističe mandat krajem januara, pa bi trebali odluku o predsjedniku Suda prolongirati za narednu sjednicu – rekao je Midžić.
Јukić mu je odgovorila: “Došle su priče do nas da želite izbjeći kvorum, kako bi omogućili Meddžidi Kreso da ostane na čelu Suda”.
– Ružice, ja nisam ni slijep, ni glup. Ne mora Kreso biti v.d. Može biti neko drugi – rekao je Midžić, na šta je Nezirović ustanovio “moramo voditi računa šta pričamo, ljudi nas slušaju”.
Tegeltija je naglasio kako “to ne mora biti treća tačka, može malo kasnije, daćemo pauzu da se upoznate s materijalom”.
Za izbor Suda BiH glasaće 12 članova VSTS-a, dok će dva člana biti izuzeta. Sjednica VSTS-a održava se u prostorijama Opštinskog suda u Mostaru.
Za predsjednika Suda BiH prijavile su se sudije Suda BiH Izo Tankić, Branko Perić, Mira Smajlović, Ranko Debevc i Tihomir Lukes, te tužilac Tužilaštva BiH Ismet Šuškić i glavni tužilac Tužilaštva Kantona Sarajevo Dalida Burzić.
Mandat Meddžidi Kreso, koja je proteklih 12 godina obavljala funkciju predsjednika Suda BiH, ističe 26. januara.
Predsjednik Suda BiH bira se na mandat od šest godina.
