U nastavku suđenja komandantu Trećeg korpusa takozvane Armije BiH Sakibu Mahmuljinu za zločine nad zarobljenim srpskim civilima i vojnicima na području Zavidovića i Vozuće 1995. godine, svjedoci Izudin Hajdarhodžić i Šemsudin Starčević izjavili su da su na odred “El mudžahedin” veliki uticaj imali vjerski i predstavnici tadašnjih vlasti.

Oba svjedoka tvrdila su da pripadnici odreda “El mudžahedin” nikog nisu poštovali iz takozvane Armije BiH, te da su na njih mnogo veći uticaj imali vjerski i predstavnici tadašnjih vlasti.

Oni su svjedočili o učešću odreda “El mudžahedin” u sistemu rukovođenja i komandovanja 35. divizije Trećeg korpusa u kojoj je Hajdarhodžić bio pomoćnik komandanta za obavještajne poslove, a Starčević pomoćnik komandanta za moral.

Starčević je posvjedočio da su pripadnici odreda “El mudžahedin” formalano i po borbenoj dokumentaciji bili podređeni 35. diviziji Trećeg korpusa Armije BiH.

“Smatram da im se nije moglo komandovati kao ostaloj vojsci. Njima je komandovao neko ko ih je kao takve pustio u BiH”, rekao je Starčević.

Svjedoci su naveli da su čuli za slučaj zarobljavanja 50 pripadnika Vojske Republike Srpske na području Gostovića, koje su preoteli pripadnici odreda “El mudžahedin”, nakon čega se zarobljenicima gubi svaki trag.

Hajdarhodžić je posvjedočio da je u vrijeme akcije “Proljeće `95” sa pomoćnikom komandanta 35. divizije Fadilom Imamovićem otišao u kamp mudžahedina da ispita zarobljenike.

On kaže da je razgovarao sa zarobljenim muslimanima pripadnicima radnog voda Vojske Republike Srpske, te da je vidio srpskog vojnika kojeg su donijeli svezanog za drvo ispod koljena i između laktova.

“Bili su u lošem stanju i sa njima se nije moglo razgovarati”, rekao je Hajdarhodžić.

Kada je riječ o kontaktu sa pripadnicima odreda “El mudžahedin” radi izuzimanja zarobljene dokumentacije, Hajdarhodžić je rekao da je to bilo u nadležnosti Sejfulaha Mrkaljevića Mrkog koji je bio referent za obavještajne poslove Trećeg korpusa Armije BiH.

Starčević je svjedočio o dva sastanka u objektu “Panorama” na kojima su planirane vojne operacije, a kojima su prusustvovali pripadnici odreda “El mudžahedin”.

Na pitanje članova sudskog vijeća kakva je im bila uloga na tom sastanku, Starčević je rekao da je u prvom slučaju odred “El mudžahedin” bio nosilac borbenih aktivnosti, dok je u drugom slučaju riječ o akciji “Vozuća”, odnosno operaciji koja se vodila u koordinaciji dva korpusa Armije BiH.

Starčević se prisjetio slučaja da je komanda Trećeg korpusa  Armije BiH, na zahtjev odreda “El mudžahedin”, smjenila komandanta Četvrtog manevarskog bataljona Maglaja, jer njegovo ponašanje nije bilo po kodeksu ove jedinice.

On je rekao da je na zahtjev odreda “El mudžahedin” 21. jula 1995. godine snimljen obješen srpski vojnik, dok je pod njegovim nogama bio još jedan ubijeni pripadnik Vojske Republike Srpske, dodajući da je sav taj materijal u Informativnoj službi Trećeg korpusa Armije BiH.

Tužilaštvo BiH je predočilo snimak od 12. septembra 1995. godine na kome Alija Izetbegović u Vozući postrojava komandni kadar 35. divizije, a raport mu podnosi komandant ove divizije Fadil Hasanagić.

Starčević je prepoznao sebe na tom snimku, ali i pripadnike odreda “El mudžahedin” Abu Malija i Ajmana.

Optužnica tereti Mahmuljina da, kao komandant Trećeg korpusa, u čijem je sastavu djelovao i odred “El mudžahedin”, ništa nije preduzeo da spriječi zločin pripadnika ovog odreda nad ratnim zarobljenicima i srpskim civilima tokom vojne akcije na širem području Zavidovića i Vozuće tokom 1995. godine.

Naredno ročište zakazano je za 15. februar.

NN