Članovi Predsjedništva BiH od Međunarodnog suda pravde u Hagu dobili su tri pisma i poslali su tri različita odgovora. Za pretpostaviti je da su Mladen Ivanić i Bakir Izetbegović iznijeli oprečne stavove povodom statuta Sakiba Softića kao agenta BiH u postupku revizije presude po tužbi BiH protiv Srbije, ali pozicija hrvatskog člana Predsjedništva Dragana Čovića je prilično delikatna.
Piše: Predrag Ćeranić
Naime, već dugo Čovićevo zalaganje za treći, hrvatski entitet, ne nailazi na pozitivan odjek u strukturama Hrvatske katoličke crkve. Iz javnih istupa zvaničnika Banjalučke biskupije vidljivo je protivljenje ideji trećeg entiteta i zalaganje za preustroj BiH po regijama, što se podudara sa politikom Bakira Izetbegovića. To je u suštini i preijedlog Biskupske konferencije BiH – revizija Dejtona i formiranje četiri ekonomske, a ne na etničkim principima zasnovane regije.
Tako je na vidjelo izašlo dugogodišnje „miniranje“ Čovićeve ideje o Herceg Bosni, koje rade crkveni velikodostojnici. Mimoilaženje Katoličke crkve sa HDZ BiH došlo je do izražaja i povodom zahtjeva za revizijom pomenute presude. Naime, učestali su novinski napisi o broju prognanih Hrvata sa područja Republike Srpske, nizovi optužbi na račun institucija Srpske, pa i zahtjev da posavina u novom preustroju BiH pripadne Hrvatima. Sve u svemu, biskupi podržavaju Bakirov zahtjev za reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije.
Tako je banjalučki biskup Komarica, dugo vremena veoma odmjeren u javnim istupima, oštro istupio tvrdeći da je nad Hrvatima u Republici Srpskoj tokom rata počinjen genocid, i u tom kontekstu Banja Luku poredio sa Blajburgom. Optužujući vlasti Srpske za etničko čišćenje Hrvata tokom ratnih dejstava, Komarica niti jednom nije spomenuo da je u Srpskoj Hrvatima u potpunosti vraćena imovina, i da se većina ne vraća iz ekonomskih razloga. Takođe, nije bilo ni pomena da je 80 000 Hrvata sa područja drugog entiteta, Federacije BiH, iskoristilo mogućnosti koje im pruža pasoš Republike Hrvatske kao članice EU, i otišlo za boljim životom u niz zemalja EU.
S druge strane, hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović izjavio je da je predajom zahteva za reviziju presude protiv Srbije pred Međunarodnim sudom u Hagu napravljena nevjerovatna politička greška, te da je to urađeno jednostrano u ime samo jednog naroda, a ne u ime BiH. „Ja mislim da to nije trebalo uraditi na ovaj način. Ako se želila podnijeti revizija, to se trebalo uraditi na jedan sistemski način“, naglasio je Čović.
Ujedno, dok je Čović za treći entitet, Hrvatska katolička crkva se zalaže za županije, u ubjeđenju da će granice hrvatskog entiteta biti neprelazna barijera za njihovu misiju. Čovićevu poziciju otežava činjenica da je aktuelni premijer Hrvatske, Božo Petrov, inače lider stranke Most (Most nezavisnih lista), crkvi vrlo blizak. U njegovoj zvaničnoj biografiji stoji da je živio u sjemeništu i pohađao klasičnu franjevačku gimnaziju u Sinju (inače je rodom iz Metkovića) i da su njegovi prijatelji bili ubijeđeni da će se zarediti, ali se Petrov opredijelio za studije medicine u Mostaru, dok je psihijatriju specijalizovao u Zagrebu.
Odatle valjda dolazi i sve prisutnije ubjeđenje da je Most svjetovni projekat Hrvatske katoličke crkve. Kako će se stvari vezano za Bakirov zahtjev za revizijom presude odvijati i kako će Čović, u poziciji jezička na vagi odlučiti, ostaje da vidimo. Na kraju, Mladen Ivanić može posegnuti za instrumentom zaštite nacionalnih interesa, ali Čovićev odnos prema Bakirovom zahtjevu nije bez značaja za dalji tok političkih odnosa u BiH.
