Početni znaci srčane bolesti očituju se kao stezajuća bol u prsima i osjećaj nedostatka zraka nakon tjelesnog napora ili nakon što se iznervirate. To stanje naziva se angina pektoris i nije životno opasno. Bol povezana s anginom pektoris može se povremeno javljati mjesecima prije infarkta.
Suženje arterija
Obično traje do 10-ak minuta i u mirovanju prestaje. Iako to nije hitno i opasno stanje, svakako se treba javiti ljekaru, jer može biti znak suženja krvnih žila, a rano otkrivanje problema može pomoći da se prevenira infarkt.
Najčešći uzrok suženja koronarnih arterija, zbog kojeg dolazi do infarkta, je ateroskleroza, odnosno zadebljanje koje se izbočuje u unutrašnjosti krvne žile. Važno je znati da taj proces može započeti rano, između 10. i 20. godine. Već između 20. i 30. jasno je izražen, ali ne ometa značajno protok krvi. Znakovi i simptomi promjena javljaju se najčešće između 40. i 50. godine, iako se mogu javiti i ranije.
Zato organizirajte kvalitetnu prehranu s niskim udjelom zasićenih masnoća, transmasti, šećera i natrija (soli) te niskim glikemijskim indeksom. Jedite mnogo voća i povrća, cjelovitih žitarica bogatih vlaknima, ribu (po mogućnosti masnu ribu, barem dva puta sedmično). Birajte nemasno bijelo meso i manje masne mliječne proizvode.
Organizirajte svoje vrijeme tako da imate vremena barem za 15 minuta aerobnih vježbi na dan, uz dodatnih 30-ak minuta hodanja. Uz to, pokušajte dva puta sedmično organizirano vježbati jogu, aerobik ili izaberite neku sličnu aktivnost u kojoj se aktiviraju i jačaju mišići cijelog tijela. To može biti i ples. Djeca bi se trebala kretati kroz igru i vježbanje najmanje sat dnevno.
Najčešći faktor rizika za koronarnu bolest srca je pušenje cigareta (93,7 posto), a više od 50 posto bolesnika s akutnim infarktom miokarda su pušači.
Sistematski pregled
Raspitajte se o naslijeđu i provjerite je li neko u vašoj porodici imao kardiovaskularnih problema te imate li bliskih rođaka koji su proživjeli infarkt ili umrli od posljedica infarkta. Ako je tako, započnite s redovnim sistematskim pregledima i prije, odnosno barem od 40. godine.
Kontrolirajte krvni pritisak, holesterol i nivo šećera te tjelesnu težinu i struk. Ovi faktori spadaju u tri najčešća uzroka i simptoma kardiovaskularnih problema koje je važno držati pod kontrolom. Rizik je posebno izražen ako ste skloni nakupljanju masnih naslaga oko struka. Obim struka kod muškaraca ne bi smio biti veći od 102, a kod žena od 88 centimetara.
