Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je večeras da koristi svoj autoritet da se poboljša položaj Srba u onim dijelovima BiH gdje vlast čini HDZ BiH.
On je izrazio uvjerenje da će u Hercegovačko-neretvanskom kantonu vrlo brzo doći do promjena Ustava u dijelu koji se odnosi na ravnopravnost, ali da to nije jedini problem u tom kantonu.
– Potrebno je još i to formalno određenje o ravnopravnosti u samom Ustavu i to niko ne spori. Ne spore čak ni Hrvati iz HDZ-a i naprosto bi trebalo da dođe do toga – rekao je Dodik za TV1.
On je istakao da je činjenica da je u Mostaru otvoreno predstavništvo Vlade Republike Srpske koje tamo djeluje i da su bitno poboljšali položaj Srba u samom Mostaru.
Dodik je naveo da je spreman da zaštiti bazične interese svih Bošnjaka i Hrvata, mir i stabilno društvo.
Komentarišući izjave banjalučkog biskupa Franje Komarice da 4.000 povratnika čeka da se vrati u Srpsku, ali ne može zbog njega, Dodik je rekao da nije pošteno da Komarica tako priča, jer ako bi se iko vratio u BiH zbog Milorada Dodika vratili bi se Hrvati, jer oni više navijaju za njega nego neki Srbi.
Dodik je naveo da je 1996. godine, kada je izabran za načelnika opštine Laktaši, rehabilitovan jedan katolički samostan, te da je organizovao donatorsko veče za srušenu katolički crkvu na ulazu u Banjaluku na Petrićevcu.
– Pomagao sam da se izgradi dom za stare u okviru katoličke crkve. Јa sam taj koji je dao saglasnost da se finansira katolička gimnazija. Nije fer i nije pošteno da on tako priča – rekao je Dodik, dodajući da se sva hrvatska politička elita gnuša Komaričinih “izmišljotina i podvala”.
Na trvrdnju Komarice austrijskom Standardu da se izgradnja bogomolja i uništene crkvene imovine odvija sporo zbog birokratije Milorada Dodika koji ne daje dozvole, Dodik je rekao da do njega nije došlo da se traži ijedna dozvola za izgradnju.
– Bez obzira što je čovjek crkve, pitam ga kako ga nije sramota da to iznosi i nanosi štetu ovdje svima – rekao je Dodik i podsjetio da je i za obnovu džamije u Banjaluci kao predsjednik Vlade odobrio 800.000 KM.
Osvrćući se na nedavne izbore u Beogradu, Dodik je rekao da je iskoristio ustavno pravo koje mu je dato u Srbiji i glasao, da to nije kršenje zakona i da je veoma ponosan što ima tu mogućnost.
– Više je to bilo iz potrebe da pokažemo da ljudi treba to da čine i da iskoriste svoja prava – rekao je Dodik i upitao zašto ne bi mogao da glasa za predstavnike u Srbiji, kada “Muamer Zukorlić može da glasa u Srebrenici, Hrvati u Banjaluci mogu da glasaju za predstavnike u Hrvatskoj?”.
Dodik je rekao i da bi volio da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pitanje Republike Srpske stavi na dnevni red paralelno sa Kosovom.
– To je emotivno, politički, istorijski i nacionalno za nas isto pitanje – rekao je Dodik, dodajući da je problem Kosova, koje međunarodni faktor pokušava da riješi, ponovo vraćen na dnevni red.
Na pitanje da li bi došao na obilježavanje dana nezavisnosti BiH, ako bi bošnjački član Predsjedništva došao na obilježavanje Dana Republike Srpske, Dodik je rekao da ne bi, dok se ne dogovori šta je to nezavisnost.
– Onog trenutka kad se postigne konsenzus o tome jer ona nije samo bošnjačka nego i Bošnjaka, i Srba i Hrvata, i kada to sve završimo, taj dan spreman sam da bude dan obilježavanja – istakao je Dodik.
Osvrćući se na pitanje jezika Bošnjaka, Dodik je rekao da pokušaj da se napravi “bosanski jezik” nije odskora jer je još austrougarski namjesnik Benjamin Kalaj pokušao da “napravi bosanski jezik, bosansku naciju, pismo”.
– Ako je BiH sastavljena od dva entiteta i tri naroda, onda u svemu što se zove bosanski treba da budu dva entiteta i tri naroda. A ne samo jedan. Nisam stručnjak za jezik, lingvista, neke stvari znam, neke pitam, ali sav princip je da ne možete nešto nazivati bosanskima a da unutra nisu svi – rekao je Dodik.
Govoreći o američkim sankcijama koje su mu uvedene, Dodik je rekao da Republika Srpska nije osjetila to što je on na crnoj listi, a da je njemu lakše raditi ovako jer nema nikakvih pritisaka od američkog ambasadora.
Predsjednik Srpske je istakao da nije protiv Amerike i da nije dovoljno glup da bi bio protiv nje.
– Nisam protiv, bez obzira što mi se ponekad ne sviđa ono što oni rade, kao mnogima u svijetu. Ali isto tako, nisam spreman da zbog podaništva nekim njihovim službenicima, ambasadorima koji ovdje dolaze, da to podaništvo pretvorim u poslušnost – rekao je Dodik i istakao da će se uvijek suprostaviti i Americi i Rusiji ako pokušaju nešto da urade mimo bazičnih interesa Republike Srpske i njenog naroda.
Predsjednik Srpske je izjavio da je uvjeren da će BiH biti normalnija zemlja kada odu stranci i istakao da će tada domaći političari morati da postižu dogovore.
On kaže da domaći političari u znatnom broju ne funkcionišu jer je jedan veliki broj, naročito bošnjačkih političara, naviknut da stranci za njih obavljaju posao.
– U toj novoj situaciji moraće da sjednu i da se razgovara. Računajuću na racionalan pristup, svi ćemo morati nešto da uradimo – rekao je Dodik.
On je poručio da se Republici Srpskoj ne može uzeti njeno ustavnio pravo.
– Vratite nam poziciju Republike Srpske koju smo dobili u Dejtonu i mi ćemo ostati u BiH. Ne vratite li nam to, nemamo volje, ni želje da ostanemo u BiH – rekao je Dodik.
On naglašava da Srbi i Republika Srpska samo hoće svoje pravo, a kada ga dobiju, moći će da budu aktivni i veoma angažovani u okviru BiH.
– Mjesto odlučivanja je Narodna skupština Republike Srpske. Kada parlament Srpske da saglasnost za nešto, onda možemo da razgovaramo. Prije toga ne možemo ni ja, ni /srpski član Predsjedništva BiH Mladen/ Ivanić da odlučujemo u ime Republike Srpske – istakao je Dodik.
On je ocijenio da situacija u BiH nezaustavljivo vodi ka njenom raspadu i da je samo pitanje kako obezbijediti miran razlaz.
– Ovo nema nikakvog smisla ni za Bošnjake, ni za Srbe, ni za Hrvate. Ovo ne polučuje rezultat, pravi stagnacije i još veće depresije – rekao je Dodik.
Prema njegovim riječima, rješenje trenutne situacije u BiH je poštivanje Ustava, prije svega, a ako ne, onda je to podjela.
– Spreman sam da poštujem Ustav BiH i Dejtonski sporazum. Njega su narušili mnogi visoki predstavnici koji su mijenjali i kršili Ustav. Oni koji su aplaudirali u Sarajevu takvom kršenju ne mogu očekivati da ćemo se mi sa tim pomiriti – istakao je Dodik.
Prema njegovom mišljenju, u političkom smislu Bošnjaci sigurno neće sačuvati BiH tako što će reći da je ovo njihova zemlja i da ih ne zanima šta o tome misle Srbi i Hrvati.
Dodik je poručio da nije čovjek koji je spreman da preduzme bilo kakvu mjeru koja bi destabilizovala i dovela do nasilja.
– Bakir Izetbegović kaže on bi nešto ratovao. Čime bi ratovao? Kako misli da pokrene vojsku u neki rat ako nema srpskog i hrvatskog člana Predsjedništva? Ako bi nešto pokušao, možda bi izvukao bošnjačku komponentu. Srbi sigurno ne bi ušli u taj rat, Hrvati vjerujem da ne bi. Šta bi uradio?. Da li upravlja policijom u Federaciji – ne upravlja. Čime bi ratovao? – upitao je Dodik.
Predsjednik Republike Srpske ukazao je na to da se zloupotrebljavaju Tužilaštvo i Sud BiH i naglasio da tužioci – budući i prošli, ništa nisu dokazivali i da je to naprosto opšta zloupotreba, stagnacija, nesređeno stanje, besperspektivnost.
– Tamo imate strance koji brane vanustavnu instituciju, imate strance koji odlučuju o Ustavu. Dođe neko iz Makedonije i glasa protiv Dana Republike Srpske zato što pada na Svetog Stefana. Kod nje u njenoj državi Ilinden je državni praznik. Pa gdje smo stigli? Ako nešto važi u tvojoj zemlji, kako da ne važi u mojoj. Ko si ti kao stranac da odučuješ šta je meni ustavno pravo? – upitao je Dodik.
On kaže da se nikome na nivou BiH ne može obratiti za bilo šta pogotovo kada je riječ o nekom procedurama u ekonomiji, zaštiti tržišta BiH, za koje se pokušavalo godinama nešto učiniti.
Dodik kaže da se moralo vidjeti kako zaštiti domaću proizvodnju, navodeći da je poražavajuće da je BiH u drugoj polovini prošle i prvim mjesecima ove godine samo za uvoz flaširane vode dala 150 miliona KM.
Dodik smatra da je razlog za sve što je naveo to što na nivou BiH postoji učmala struktura, naviknuta na intervencionizam međunarodne zajednice čiji su predstavnici u prošlosti najčešće donosili odluke i u pravilu nisu dozvoljavali bavljenje pričama o tome šta je korisno za ljude u BiH, nego pitanjima šta je korisno za EU da bi se pokazalo da je BiH za proces pridruživanja Uniji.
– Naravno da nisam protiv EU, ali ima mjera kojima se upropaštava naša realna proizvodnja. Dopuštajući prije 10 godina potpuno liberalne granice za uvoz robe, uništeno je i ono malo privrede u BiH. S druge strane, MMF je zatvorio mogućnost da se bavimo pitanjima potrošnje, odnosno ličnim dohocima. Sad imate zamrznut nivo ličnih dohodaka u javnom sektoru – rekao je Dodik.
Prema njegovom mišljenju, sve su to razlozi zbog kojih sada ljudi odlaze iz BiH.
Komentarišući činjenicu da je BiH predala odgovore na Upitnik Evropske komisije, Dodik je rekao da je to u drugim zemljama tehničko pitanje, a samo u BiH je slavodobitno.
– Šta se napredovalo? Da li se vidi neki napredak? Ništa se ne vidi. Slavodobitno je ako povećate plate, standard. Treba da zacrtamo da svake godine u narednih 10 godina povećavamo plate za 10 odsto. To je izvodljivo – poručio je Dodik.
Predsjednik Republike Srpske ističe da bi volio da je BiH dobila kandidatski status za članstvo u EU i da je to trebala dobiti i prije pet godina da je bilo pameti.
– Mislim da je krajnji domet da se BiH dočepa tog kandidatskog statusa i da će poslije toga tu dugo ostati. Јedino ako Evropa ne odluči da i mimo neispunjenih standarda integriše BiH u EU, kao što je to uradila sa Bugarskom – rekao je Dodik.
Komentarišući priče da će se Republika Srpska odvojiti ako se povuče visoki predstavnik, Dodik je istakao da Srpska ne vodi nijedan akt secesije.
– Јe li ijedna komisija, ijedno radno tijelo ili Vlada donijelo odluku o secesiji. Nije, naravno. Ali smo rekli – ukoliko rušite Dejtonski sporazum, mi sebe ne vidimo ovdje – rekao je Dodik i upitao šta tu nije korektno.
Osvrćući se na ekonomske prilike u Srpskoj, Dodik je naveo da je Srpska u posljednjih godinu-dvije imala povećan bruto domaći proizvod /BDP/ za gotovo milijardu KM, i to u uslovima deflacije koja je mnogo opasnija ekonomska pojava nego inflacija.
– Mi smo i u tim uslovima imali povećanje i naš BDP danas je veći od 10 milijardi KM – rekao je Dodik.
Dodik ističe da Republika Srpska nema velike dugove, te da je to fama koja je napravljena i to ne slučajno.
– Mi upravljamo dugom koji imamo. Naš dug je u bruto domaćem proizvodu ispod standarda i visine maksimalnog zaduženja EU. Većina zemalja članica Unije procentualno je više zadužena nego mi – rekao je predsjednik Srpske.
