Profesor Nenad Kecmanović ocijenio je da je odluka građana Rusije da Vladimir Putin ostane ruski predsjednik i narednih šest godina dobra vijest za Banjaluku, jer su se i Putin, ali i ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, pokazali kao značajni zaštitnici Republike Srpske.
On je ukazao da je jedna od manifestacija dobrih odnosa između Banjaluke i Moskve i gradnja rusko-srpskog pravoslavnog centra u Banjaluci.
– Već se zna da će na polaganje kamena temeljca doći Sergej Lavrov, a računa se da će na otvaranje doći neko od najviših ruskih zvaničnika – rekao je Kecmanović za “Sputnjik”.
Govoreći o najavljenom predizbornom mitingu turske vladajuće stranke, koji će u Sarajevu održati turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan, Kecmanović je konstatovao da to govori da u pet kantona u Federaciji BiH sa muslimanskom većinom živi i znatan broj turskih državljana.
– Pravi smisao održavanja mitinga u Sarajevu jeste indirektna poruka turskim državljanima bošnjačkog porijekla, ali i podrška Bakiru Izetbegoviću na predstojećim izborima u BiH, s obzirom na veliko porodično prijateljstvo između Erdogana i Izetbegovića, kao i na to da Izetbegović loše stoji u predizbornim prognozama – rekao je Kecmanović.
U osvrtu na susret Erdogana sa hrvatskim predsjednikom Kolindom Grabar Kitarović u vezi sa Izbornim zakonom u BiH, Kecmanović je rekao da su se Bošnjaci “osjetili povrijeđeni da Erdogan sa Kolindom nešto radi u prilog hrvatske strane”.
– Erdogan u tom slučaju nije mogao da odoli da se ne umiješa kada mu se za pomoć obraća članica EU – ocijenio je Kecmanović.
Govoreći o tome može li Erdogan da odigra ulogu u smirivanju eventualnih tenzija u Sandžaku /Raškoj oblasti/, Kecmanović je podsjetio na informacije o, kako kaže, spektakularnom rastu turskih investicija u Srbiji i najboljim političkim odnosima još od doba Kemala Ataturka i kralja Aleksandra.
– Međutim, ne treba zaboraviti ni prizore iz Erdoganove posjete Novom Pazaru, kada su se po cijelom gradu vijorile turske zastave, dok srpskih nije bilo nigdje. Taj rast uticaja, ne Erdogana lično, nego Turske na tom terenu ima svoje potencijalno loše i dobre strane – rekao je Kecmanović.
On je naveo da Republika Srpska prati Srbiju, a da je jedna od tačaka gdje postoji asimetrija – prema Turskoj. “Republika Srpska iz vrlo objašnjivih razloga i potpuno osnovano ima rezerve prema Turskoj i prema Erdoganu još od ministrovanja /Ahmeta/ Davutoglua”, smatra Kecmanović.
On je podsjetio da je bivši turski ministar spoljnih poslova i premijer Ahmet Davutoglu tvorac koncepta “strateške dubine”, odnosno neoosmanizma, da je u tom maniru jednom prilikom u Sarajevu istupio sa pričom da je “turska okupacija Bosne bila uspješna”, kao i na Davutogluove riječi da ima “amanet Alije Izetbegovića da sačuva Bosnu i Bošnjake”.
Prema Kecmanovićevim riječima, čitava ta turska priča jako loše prolazi kod većine stanovnika BiH – Srba i Hrvata, dok na 75 odsto teritorije on zapravo ne zalazi.
– Ali, na ovih 25 odsto teritorije, a to je polovina Federacije BiH, osjeća se kao kod kuće i doživljavaju ga kao svoga – ocijenio je Kecmanović.
Kecmanović smatra da je sve to uticalo na bivšeg poglavara Islamske zajednice u BiH Mustafu Cerića da izjavi da je “Turska matica Bošnjaka”.
– To i može da ima smisla, s obzirom na to da je islamizacija Bosne izvršena pod turskim uticajem. To je novi momenat u odnosima Bosne i Turske, koji u mjeri u kojoj približava Bošnjake Turskoj, utoliko udaljava od nje Srbe i Hrvate. Sasvim je, onda, razumljivo što odnosi Banjaluka-Ankara gotovo da i ne postoje – smatra Kecmanović.
