Republika Srpska, na samitu u Londonu nije dobila ni marku za projekte. Tamo su potpisane četiri deklaracije na koje su institucije Srpske imale ozbiljne primjedbe. I pored toga, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, Denis Zvizdić smatra da je imao čim da se pohvali novinarima u Sarajevu.
Sofija, Brisel i London – tri grada u kojima je BiH bila uspješna na samitima. Bar tako tvrdi Denis Zvizdić.
Samo u Londonu, BiH su odborena tri projekta vrijedna 275 miliona evra. Svi na području Federacije, nijedan na teritoriji Srpske. Na pitanje da li su zahtjevi Srpske, tako, ignorisani, Zvizdić izbjegava direktan odgovor.
“Јa BiH tretiram kao jedinstvenu i cjelovitu teritoriju. Ove projekte koje smo dobili, dobila je BiH i za mene je potpuno svejedno da li se gradi dionica auto-puta u Banjaluci, Trebinju, Sarajevu, Bihaću, Orašju”, kaže Zvizdić.
Tako ne misle i u institucijama Srpske, ali ih ovakav odnos bh. nivoa ne čudi.
Za ministra saobraćaja i veza Srpske Neđu Trninića, London je direktna posljedica takvog odnosa, a sličan je, dodaje, bio i epilog samita u Sofiji.
“Јa sam tamo otišao na poziv kineske ambasade da potpišem dva protokola, a onda je delegacija BiH izrazila protest kineskoj ambasadi kao organizatoru, rekavši da će napustiti samit, ako se dozvoli da u zvaničnom protokolu Republika Srpska potpiše svoje projekte i potpisuju se onda projekti iz Federacije BiH”, ističe Trninić.
Pohvalio se Zvizdić novinarima i sa četiri potpisane deklaracije u Londonu – dokumentima na koje su institucije Srpske dale negativno mišljenje.
“Mislim da su sve deklaracije prethodno usaglašene unutar institucija BiH, da je dio sugestija sa drugih nivoa vlasti uvaženo”, uvjeren je Zvizdić.
Ali, ona ključna, za Republički centar za istraživanje rata i ratnih zločina nije. Negativno mišljenje na nacrt Zajedničke deklaracije o ratnim zločinima dali su zbog spornih formulacija priznavanja i poštovanja presuda u vezi sa ratnim zločinima.
“Kako pred međunarodnim tako i pred domaćim pravosuđem, krivična odgovornost je individualna te samim tim ne postoji potreba da države posebnom deklaracijom priznaju ove presude. Stoga ne postoji nijedan valjan razlog zbog čega bi se ovako nešto deklrativno moralo potpisivati, osim što postoji opravdana bojazan nametanja kolektivne krivice”, rekao je Milorad Kojić, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.
Za Republiku Srpsku sporna je i deklaracija koju su lideri NATO-a potpisali u Briselu.
Prema riječima Dušanke Majkić iz Zajedničke komisije za bezbjednost parlamenta BiH, taj dokument ide u pravcu da Alijansa tretira BiH kao da je već postala članica NATO-a.
Majkićeva ocjenjuje da predstavnici Srpske u Predsjedništvu BiH i Savjetu ministara ne prate stavove institucija Republike Srpske po pitanju NATO-a. Podsjeća da je u Narodnoj skupštini usvojena Rezolucija o vojnoj neutralnosti, da je Srpska protiv članstva u NATO savezu i da se o tom pitanju prati stav Srbije.
