Predsjednik SAD u intervju za Foks njuz govorio je o Crnoj Gori koja je punopravna članica NATO od juna 2017. godine.
Donald Tramp je poslije susreta sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom skeptičan prema NATO saveznicima, a NATO nalaže svim članicama da pomognu u odbrani ostalih kad su napadnute.
Nedugo pošto je crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića prošle nedjelje, na Samitu NATO u Briselu, umjesto da ga potapše po ramenu, skoro “pogodio” laktom u glavu, Tramp je doveo je u pitanje kolektivnu odbranu “porodice”, upravo na primjeru najmlađe članice.
Neposredno poslije prvog susreta sa Putinom, Tramp je sugerisao da ne bi želio da zbog spasavanja male zemlje, kakva je Crna Gora, uđe u treći svjetski rat.
Na pitanje novinara američke TV Foks zašto bi njegov sin išao u Crnu Goru da je brani od napada, Tramp je odgovorio:
– I sam sam postavio to pitanje. Crna Gora je mala zemlja sa veoma snažnim narodom… To su veoma jaki ljudi. To su veoma agresivni ljudi, mogu da postanu agresivni, i čestitam, eto nam treći svjetski rat. Ali tako je to ustrojeno u NATO – rekao je Tramp o 29. pripadnici NATO, koja je prošlog juna pristupila Alijansi.
Inače, NATO nalaže svim članicama da pomognu u odbrani ostalih kad su napadnute. Tramp je na samitu prošle nedjelje potpisao saopštenje u kom se izričito podržava Član 5, koji je, inače, pokrenut samo jedanput. Učinile su to upravo SAD poslije terorističkih napada na Njujork i Vašington 11. septembra 2001. godine.
Pošto je već na samitu u Briselu poručio članicama da “moraju da plate”, Tramp je opet ponovio da nije nova činjenica da je obaveza članica Alijanse da treba da uplaćuju u kolektivnu odbranu.
Paralelno sa ovim nastupom Trampa, delegacija Evropskog parlamenta, koja je bila u posjeti Podgorici, izrazila je zadovoljstvo otvaranjem novih pregovaračkih poglavlja o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, prema kojoj, inače, šef Bijele kuće takođe izražava rezerve.
Na društvenim mrežama Trampov komentar o Crnoj Gori je poređen sa sloganom iz 1939. godine kojim se neposredno pred Drugi svejtski rat u dijelu francuske javnosti izražavalo nezadovoljstvo politikom tadašnje vlade, koja je bila protiv Hitlerove politike, što je ubrzo dovelo do sukoba sa nacističkom Njemačkom.
