Proslavljeni srpski režiser Emir Kusturica rekao je da ne zna šta će dalje biti sa Evropom, ali da vjeruje da je Evroazija budućnost i novi koncept evropskog života.

Kusturica je naveo da na Zapadu više ne postoji pitanje slobode, koje nema ni u rokenrolu niti u filmovima, te da se u svijetu dešavaju ogromne promjene, tehnološke i filološke.

On je za rusku agenciju Tas rekao da mu je monah Francuz, koji je prešao u pravoslavlje, rekao da Evropa bez Rusije neće postojati.

“Bio sam u Astani i vidio šta se može napraviti na ogromnom prostoru, gdje su za nekih 15 godina izgradili ogroman grad sa 1,5 miliona stanovnika. Taj grad je za 60 odsto veći od nekog srednjeg grada u Njemačkoj ili Francuskoj”, dodao je Kusturica.

Objašnjavajući zašto je Festival klasične muzike “Boljšoj” u stvari festival ruske muzike, Kusturica je rekao da smatra da je muzika najinteresantnija strana ruskog društva i da su ruski kompozitori ostavili iza sebe veliku muziku.

“Rusija i Srbija veoma dugo pričaju o svojoj bratskoj ljubavi. Car Nikolaj je ušao u Prvi svjetski rat zbog Srbije. Ali u mirno doba, Rusija i Srbija, ipak, nisu realizovale svoju ljubav”, naveo je Kusturica.

On je dodao da ovaj festival, koji se organizuje uz podršku ruske kompanije “Gaspromnjeft”, služi kao jedan od instrumenata koji tu ljubav napokon realizuju.

“Zahvaljujući ruskoj muzici, možemo bolje da upoznamo duh ruskog naroda i ogroman spektar ruske duše i kulture”, kaže Kusturica.

On je napomenuo da je Mećavnik izgradio sa namjernom da bude grad festivala, kulture i nauke, te dodao da za njega gradovi, bez obzira na veličinu, ostaju provincije.

“Zato sam ja izgradio ovaj gradić, koji kao da vraća u stara vremena, tamo gdje je kolijevka hrišćanstva. Zato ima veličinu manastira”, dodao je Kusturica.

On je naveo da je tri godine na Mećavniku postojao pozorišni festival, te da će ga ponovo oživjeti, ako bude moguće i da će pozvati ruske režisere.

Govoreći o prioritetima među idejama da snimi film u Kazahstanu po djelu kirgiskog pisca Čingiza Ajtmatova, kao i o Rusiji, nadahnut ruskim pjesnikom Mihailom Ljermontovim, te da u septembru izda knjigu o Kini, koja će vjerovatno biti ekranizovana, Kusturica je rekao da će prvi prioritet biti knjiga o Kini.

“To je veoma interesantna priča, koja govori o krahu morala, neka smjesa `Idiota` i `Zločina i kazne` od Dostojevskog. To je priča koja je bila karakteristična 90-ih godina u cijelom svijetu. Ali, uopšte ta tragedija se završava pobjedom dobra”, kaže Kusturica.

Kada je riječ o projektima u Rusiji i Kazahstanu, on je naveo da su sve njegove priče povezane, prema pravilu, sa moralom, porodicom i ljubavlju i da je uvijek polazna tačka tragikomedija.

On je naveo da mu se veoma sviđa priča “Bijeli oblak Džingizkana” od kazahstanskog pisca Čingiza Ajmatova, a da će o Rusiji napraviti film prije nego što završi karijeru.

“Uopšte, `Јunak našeg doba` od Ljermontova može se snimiti i posvetiti, recimo, sirijskom ratu”, kaže Kusturica.

Govoreći o budućnosti filma, on je ponovio da će kinematografija postojati, ali u drugoj formi, te da mu se čini da će postojeći bioskopi u gradovima otići u prošlost, a zamijeniće ih tv serije, koje se gledaju kod kuće.

“Biće i fantazmagorija i realizam, ali izmijeniće se forma gledanja”, kaže Kusturica, navodeći da već sada filmski festivali ne proslavljaju autora, nego “projekat”, te da zbog toga festivali kao što je “Kustendorf” ostaju hramovi kulture.

RTRS