Ne formira sa vlast tako što istaknete stvari o kojima se ne slažete, nego se vlast, u svakoj normalnoj zemlji, formira na osnovu onih stvari o kojima postoji jedinstvo. Kad idete u jedan takav politički i praktičan posao, onda na dnevnom redu treba da budu stvari koje vas okupljaju, a one o kojima se ne slažete držite sa strane, pa se njima bavite na drugi način, sa hladnijom glavom i bez pritiska.
Rekla je ovo predsjednica Republike Srpske, Željka Cvijanović, govoreći o problemima formiranja vlasti na nivou Bosne i Hercegovne. U intervjuu za Srpskainfo govorila je i o NATO putu, migrantskoj krizi, pronatalitetnoj politici, kao i mogućoj reviziji diploma zaposlenih u javnom sektoru.
Kako je biti predsjednik Republike Srpske poslije Milorada Dodika?
Dinamično, zanimljivo, zahtjevno, sa puno ranije preuzetih i „nasljeđenih“ obaveza i aktivnosti koje je predsjednik vodio i kojima je dao dimenziju i živost toj funkciji. Razumijem ulogu predsjednika Republike i to koliko je važno da obezbijedite jedinstvo institucija; da ste sa svima u komunikaciji; da sve ono što je strateško pitanje za Republiku ne može da se dešava, a da vi ne budete dio toga. Imam dobru saradnju sa Vladom Republike Srpske, kao što je predsjednik ranije imao sa vladom koju sam ja vodila, sa poslaničkim klubovima kao i sa Narodnom skupštinom Republike Srpske u cjelini. Trudim se, pored toga, da pokrenem i druge aktivnosti i da, kao predsjednik Republike, pojačam aktivnosti na određenom planu i mislim da to svi zajedno uspjevamo.
Kako vidite to što ni nakon godinu dana od izbora nije formirana vlast na nivou BiH?
Kao neko beznađe. Time se šalje loša poruka, a da ne ulazimo u to kakve su političke igre pozadina svega toga. Ako posmatrate na legalistički način reći ćete da je sasvim besmisleno i pogrešno da imate provedene izbore, a da nećete provesti izborne rezultate i pretočiti ono što je izborna volja građana u neku strukturu vlasti koja treba da upravlja određenim procesima. Sa druge strane, ako tome dodate da nije postojao nikakav stvarni razlog da dođe do ove blokade, nego su u pitanju političke igre političkog Sarajeva, onda time još više pokazujete i složenost same države i odnosa ovdje. Niko nema pravo da uzurpira drugom pravo u jednoj ovako složenoj i decentralizovanoj zemlji, a upravo to imamo na sceni. Dakle, ne može neko ko je u Sarajevu, u izbornoj jedinici koja je Federacija BiH, da bira i diktira kako će se građani izjašnjavati u drugom entitetu koji je opet svoja izborna jedinica. Sve to je zašlo u ćorsokak, sasvim bespotrebno i nepromišljeno, a vjerovatno s namerom da uslovljavaju SNSD. Oni misle da SNSD tako žarko želi da dođe na vlast u Sarajevu da će prihvatiti sve. Ne, nećemo prihvatiti stvari koje nisu u skladu sa Ustavom, stvari koje nisu u skladu sa političkim realnostima koje ovdje vladaju i stvari za koje nemamo podršku naroda.
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
S obzirom na suprotne stavove dva člana Predsjedništva BiH sa jedne strane i stav Milorada Dodika sa druge strane, da li je moguć bilo kakav dogovor?
Mislim da jeste, ali naravno da se moraju uvažiti određene političke realnosti i da niko nikome ne smije i ne treba da uzurpira bilo koja prava. U toj priči svi treba da budemo ravnopravni i svako treba da ima pravo na svoj stav. Međutim, ne formira se vlast tako što istaknete stvari o kojima se ne slažete, nego se vlast u svakoj normalno zemlji formira na osnovu onih stvari o kojima postoji jedinstvo i u razmišljanju i u načinu kako doći do određenih ciljeva. Sasvim druga logika treba da bude. Dakle, hajde da pričamo o onom o čemu se slažemo, a da rješavamo ono o čemu se ne slažemo, a ne da ono oko čega se ne slažemo nametnemo kao jedno jedino pitanje i da sve drugo zbog toga treba da propadne.
Zašto su političarima u Sarajevu ANP i NATO put bitniji od puta u Evropsku uniju?
To je izmišljena tema. Izmišljen uslov. Ne radi se uopšte o tome da li je nekome važniji ili ne. Evo, prema opredjeljenju ljudi ovde mi kažemo da je najvažniji put ka EU i hoćemo da se krećemo ka tom putu. To znači standardizaciju određenih stvari, povećanje životnog standarda, uređenije društvo, više pogodnosti i, u krajnem slučaju, neku sigurnost, u bezbjednosnom, političkom i ekonomsko-socijalnom smislu.
Kako će NSRS odgovoriti na blokadu vlasti na nivou BiH?
Narodna skupština će se ozbiljno baviti temama koje su važne za naše funkcionisanje, za funkcionisanje svih nas u okviru BiH, a posebno iz vizure RS, i to s aspekta šta su stvari koje moramo da pretrpimo; šta su stvari koje su mogle da budu apsolutna dobit za sve građane, i jednog i drugog entiteta, a postale su problem; koliko šta košta u ovoj zemlji i da li vrijedi da košta toliko; šta su to benefiti koje možemo ili ne možemo dobiti; šta su to izmišljene blokade… Sve su to važna pitanja o kojima treba diskutovati u NSRS jer tamo sjede ljudi izabrani direktno od strane naroda, to je najpozvanija institucija za debatu. Odgovor će biti legalistički, kao što je i do sada bio. Dakle, mi smo legalisti i znamo na koji način stvari u okviru BiH treba da budu koncipirane. Ustav BiH je vrlo jasan po tom pitanju i nemate dilemu ko ima pravo na kakvo predstavljanje. U svakom slučaju, ponudićemo partnerstvo da se razgovara i to na način koji će biti realan, racionalan i uvažiti interese svih.
Mnoge afere oko kupljenih diploma su u posljednje vrijeme potresle BiH. Premijer Radovan Višković je već zatražio da se iste provjere u Vladi RS. Postoji li mogućnost da se pronađe neko zakonsko rješenje?
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Ako imate koncenzus oko nečega, uvijek postoji i šansa da propišete određene stvari, ali i sada ne postoji nikakva barijera da se, ako imate razlog, provjeri validnost nečije diplome. Ovo je postala jedna tema i zašto ne, ako je to tema od interesa onda pozdravljam i to što je rekao premijer i što su rekli drugi, a verujem da tako i misle, da se onda ide i u tu vrstu provera.
Da li ste zadovoljni saradnjom Republike Srpske i Srbije? Saradnja je odlična i ostaje prostor samo za njeno jačanje. Mi smo u posljednjih nekoliko godina primili značajna sredstava koja su došla iz Srbije, jer Srbija hoće da bude prisutna u svim našim lokalnim zajednicama. Pored toga, Srbija je opredjeljena da pomaže i Srbe koji su se vratili, ili su ostali da žive, u FBiH. I tamo ima velikih ulaganja i značajne podrške. Prilično su naklonjeni tome da se ovdje, zajedno sa institucijama, radi na poboljšanju životnog standarda i otvaranju novih radnih mjesta. Naravno, tu uvijek postoji jedno pojačano političko razumjevanje, koje je uvijek važno za bilo koje poslove. Nemamo nikakvih otvorenih pitanja, što je i realno, s obzirom na to da govoreći o Republici Srpskoj i Srbiji, govorite o jednom narodu, odnosno, većinski jednom narodu, koji ima posebne veze. To su prijateljske, bratske, rodbinske, ekonomske, kulturne i veze na svakom drugom planu.
Šta sa onima kojima ta saradnja smeta?
Postoje neki kojima sve na planeti smeta. Mi ne treba da gubimo vrijeme na one koji traže da kritikuju i to kritkuju na način da imate ili nemate prave argumente. Mislim da se mi trebamo usmjeriti na ono što je važno, a to je interes naroda. Interes naroda je da razvijamo infrastrukturu, povezujemo se sa Srbijom, imamo dobru komunikacijsku i političku vezu i da ta saradnja postoji u svim oblastima.
Migranti su veliki problem
Upozoravaju nas da dolazi novi talas migranta. Da li je Republika Srpska ugrožena s obzirom na to da među njima ima i onih koji se sumnjiče za terorizam?
Ugrožena je kada god dobijate priliv ljudi koje morate zbrinjavati na bilo koji način, jer to nosi određene probleme sa sobom. Imamo problema i oko adekavatnog smještaja, oko toga što ne znate koliko dugo će oni biti zadržani ovdje, s obzirom na činjenicu da su Evropljani zatvorili svoje granice i ne dozvoljavaju da migranti tamo dolaze nelegalno. Imamo i problem zdravstvene prirode, svašta može da se desi u smislu zaraznih bolesti i da to bude izvan kontrole. Imamo i ekonomsko – finansijski problem, odnosno, koju vrstu podrške da im damo i što bi rekao naš narod “kako da ih hranimo, smjestimo….” Uz to sve imamo i činjenicu da ne možemo bezbjednosno da ih provjerimo i dobijemo validne podatake o njihovom stvarnom poreklu i tome da li su bili bezbjednosno interesantni, da li su učestovali u terorističkim aktima… Veliki je to izazov, jer ne govorimo o par stotina ljudi, govorimo o značajnom broju i pretnji da se taj broj stalno povećava, upravo zbog zatvorenih vrata kod Evropljana.
Nije kasno za demografsku obnovu
Republika Srpska od 2002. godine konstantno bilježi negativan prirodni priraštaj. Demografi upozoravaju, da ako uzmemo u obzir broj ljudi koji odlaze, uskoro neće ko imati da rađa. Imamo li vremena za mjere čiji se rezultat treba čekati godinama?
Imamo vremena da krenemo u pravu demografsku obnovu i demografski razvoj. Mi smo sve ove godine uvijek imali razrađen set pronatalitetnih mjera i drugih vrsta aktivnosti. Sada pokušavamo da se krećemo na jedan sveobuhvatniji način, a to znači angažman više institucija istovremeno. Imamo određenu studiju koja nam pokazuje gdje su problemi i šta treba da se radi, što je važno sada kada imamo i taj set mjera koji traje već godinama, jer ćemo ga obnoviti, modifikovati i dodati neke nove stvari. Vrlo je važno da imamo procjenu određenih učinaka koja mjera šta donosi, koji je njen efekat i da li treba praviti zamjenske forme ako nešto ne daje rezultat koji smo očekivali. Ne da ukidate prava, već da pravite zamjenske forme. Druga stvar je kako u budućnosti raditi paralelno više stvari za koje imamo opredjeljenje, ali želimo da to bude sveobuhvatan pristup. Zbog toga smo spomenuli da je važna reforma obrazovanja. Jedna dimenzija je rađanje, druga dimenzija je da svi oni koji su rođeni i koji će biti rođeni, prođu kroz obrazovni sistem koji će im omogućiti sigurnost na tržištu rada, da će lakše doći do posla. I konačno, sve ove mjere koje radimo na ekonomsko-socijalnom putu trebaju da daju doprinos cjelokupnom programu u smislu povećanja plate i otvaranja novih radnih mjesta. Mnogo je tu aktivnosti. Ekonomska slika, povećanja radnih mjesta i plata sa jedne strane i sa druge, infrastruktura za bolji kvalitet života i socijalna briga usmjerena onima kojima treba. Sve to uz sve one klasične pronatalitetne mjere.
