U Kantonu Sarajevo pripremljen je zakon o lokalnoj samoupravi koji će poslužiti bošnjačkoj eliti kao pravni osnov da se prekopa i uništi oko 13.000 grobnih mjesta u gradu na Miljacki, od kojih je većina srpskih, pišu današnje Večernje novosti.
List navodi da je plan sačinjen još prije tri godine, ali da je sada procijenjeno da je vrijeme za realizaciju, a konačni cilj je brisanje Srba i njihovog identiteta sa prostora Sarajeva.
Obrazloženje za usvajanje takvog necivilizacijskog zakona jeste da, zbog navodnog neodržavanja, srpske grobove treba prekopati, a posmrtne ostatke ekshumirati i kremirati.
Predsjedavajući Srpskog kluba u Parlamentarnoj skupštini BiH Nenad Stevandić, koji je i predsjednik Ujedinjene Srpske, rekao je da je ta stranka već formirala pravni tim koji će pomoći građanima da spriječe primjenu tog skandaloznog zakona.
– U Sarajevu je na djelu etničko čišćenje mrtvih Srba. Cilj je da se srpska groblja očiste i da se nakon protjeranih živih Srba protjeraju i mrtvi. Ovim postupkom se briše u potpunosti postojanje i trag Srba u ovom gradu – rekao je Stevandić.
On je dodao da je očigledno da su u bošnjačkoj političkoj “kuhinji” odlučili da nakon protjerivanja više od 100.000 Srba iz tog grada sada protjeraju i mrtve.
– Ovakav zakon nije samo u sukobu sa pravom, moralom i civilizacijom, već duboko zadire u srpsko postojanje i tragove postojanja u BiH. Podsjećam da je prije rata u Sarajevu živjelo više od 100.000 Srba, a sada ih ima oko 2,5 odsto u odnosu na predratni broj. Vlast ništa nije uradila da se Srbi vrate već im sada i mrtve otkopavaju – ističe Stevandić.
Član Odbora za pravna pitanja Ujedinjene Srpske Dragan Dakić rekao je da je ova informacija stvorila uznemirenost kod građana i da je praćena čitavim nizom pravnih, etičkih, ali i političkih kontroverzi.
– Najviše je sporno sa ovom idejom to što je nju nemoguće istrgnuti iz konteksta etničkog čišćenja Srba devedesetih godina u Sarajevu. Ono za nas predstavlja očigledan čin kontinuiteta, progona i istrebljenja Srba sa ovih prostora – istakao je Dakić.
On je podsjetio da je 2017. godine u Sarajevu pokrenuta ova priča, i da tada nije postojao adekvatan pravni okvir u Kantonu Sarajevo koji bi definisao nadležnost za njeno sprovođenje, odnosno nije se moglo tačno utvrditi ko bi bio nadležan da takvu odluku realizuje.
Prema njegovim riječima, ovdje se ne može govoriti samo o stanju grobnog mjesta, odnosno o njegovom održavanju ili neodržavanju, jer je riječ o mnogo kompleksnijem pitanju.
Ako bi vlast u Sarajevu kojim slučajem donijela zakon koji bi omogućio prekopavanje srpskih grobova, Dakić kaže da se ti pravni propisi ne mogu primjenjivati retroaktivno i dodaje da postoji i međunarodno pravo, na koje se Srbi mogu pozvati.
– Po obimu i sistematičnosti, ne postoji sličan primjer na evropskom kontinentu da se nešto tako desilo ijednom narodu. Postoji primjer u Gruziji iz 2009. kada su vlasti htjele da prekopaju desetak ruskih grobova, što je izazvalo međunarodni incident – naveo je Dakić.
