Zemlje u kojima je obavezna be-se-že (BSG) vakcina, vakcina protiv tuberkuloze, imaju deset puta manju smrtnost od kovida-19 nego zemlje u kojima se ta vakcina ne primjenjuje. Ove su statistike proizašle iz istraživanja koje su proveli američki i britanski naučnici, a rezultati studije predstavljeni su prije nekoliko dana.
Prema našem zakonu, BCG vakcina je obavezna – najveći broj djece je dobije drugog, trećeg dana po rođenju.
BCG je inače skraćenica za “Bacillus Calmette-Guerin”. Ova vakcina protiv tuberkuloze nazvana je po dvojici francuskih naučnika koji su je otkrili prije stotinu godina. U obaveznu primjenu uvele su ga države koje su kroz istoriju imale veliki broj oboljelih od tuberkuloze. Države poput Italije, Amerike ili Holandije nemaju ga u obaveznom kalendaru vakcinacije, a upravo je u tim državama smrtnost od korona virusa velika.
Američko-britanska naučna studija pratila je smrtnost od korone u 178 zemlja, u periodu od petnaest dana. Brojke su na kraju pokazale da je zastupljenost Covid-19 u zemljama gdje nema besežiranja deset puta veća nego u zemljama gdje ga ima, a jednako tako i da je smrtnost u zemljama koje besežiraju deset puta manja nego u onima koje to ne rade, prenosi 24sata.
Predmet istraživanja
Dr Ašiš Kamat, američki onkološki kirurg koji je radio na ovoj studiji rekao je nakon svega da su u trenutku dok se čekaju rezultati o tome koliki je zaštitni učinak BCG u slučaju korona virusa ovi pokazatelji koje je donela studija prijatno iznenađenje. Posljednjih nedjelja upravo se BCG vakcina umnogome pominje kao jedan od značajnih potencijalnih kandidata na osnovu čijeg sastava bi se mogla kreirati vakcina za Covid-19.
Međutim, važno je reći i da rezultati broja smrtnosti, na primjer u Londonu, gdje je sada žarište, zavise i od toga koliko tamo živi ljudi koji su se doselili iz zemalja gdje vakcinacija nije obavezna. Kako smo već spomenuli, BCG vakcina predmet je istraživanja i smatra se kandidatom za spas od korona virusa, pa se u Australiji sprovode klinička ispitivanja na 4.000 ljudi. Cilj im je da pokažu koliki zaštitni faktor ima BCG u slučaju Covid-19, ali kakav je i koliki taj učinak u nacijama gdje se ljudi vakcinišu kao djeca, i dalje nitko ne može sa sigurnošću reći. Niti provedena studija o smrtnosti u 178 zemalja ne iznosi nikakve sigurne zaključke, ali svakako ističe mogućnost da je upravo BCG odigrao veliku zaštitnu ulogu u mnogim državama.
Upravo zato dr Kamat u planu ima novu studiju, i to na 1.000 zdravstvenih radnika koji bi primili BCG vakcinu. To bi bili zdravstveni radnici koji imaju najveći rizik od zaraze koronom, poput onih koji rade u hitnim službama. A dr Kamat je dobar je poznavalac BCG vakcine budući da je autoritet za područje liječenja karcinoma bešike. Kod te se maligne bolesti, naime, u prvoj fazi liječenja imunoterapijom pacijentima se daje upravo BCG vakcina.
Be-se-že vakcinu do sada je primilo više od četiri milijarde ljudi
Ona je odigrala veliku ulogu u čovečanstvu, s obzirom na to da je tuberkuloza jedna od najstarijih bolesti ljudskog roda. Statistike kažu da ju je do sada u svijetu primilo više od četiri milijarde ljudi. Kada je besežiranje u pitanju, generalno se sve države svijeta mogu svrstati u tri kategorije – one koje vakcinišu čitavu naciju, one koje vakcinišu samo pojedine skupine stanovništva, te one koje BCG uopšte ne primenjuju.
– Vakcinacija u djetinjstvu nikako ne znači doživotni imunitet, no postoje testiranja koja mogu pokazati da li je neko i nakon određenog broja godina, nakon besežiranja, i dalje imun. Znamo da su podaci naše studije samo temelj za dalja istraživanja, i da se odnose samo na jedan kraći period, no ipak znače nekakav trend koji pokazuje da postojanje BCG vakcine ima veliku ulogu, ne samo kao zaštita od infekcija, nego i kod liječenja karcinoma – smatra dr Kamat.
Njegov je stav da testiranja koja pokazuju ima li neko imunitet još iz djetinjstva mogu biti korišćena na način da se ponovno vakcinišu određene skupine stanovništva, poput onih ljudi koji imaju povećan rizik od zaraze korona virusom. No jednako tako ističe da treba odraditi sve kliničke studije, za koje je potrebno određeno vrijeme te da se tek onda mogu doneti konačni zaključci i odrediti dalji smjerovi. Studija koju je sproveo dr Ašiš Kamat, zajedno s kolegama iz drugih zemalja, nije jedina koja ukazuje na besežiranje kao moguću zaštitu od korona virusa. Prije nekoliko dana je i njujorški Institut za tehnologiju predstavio rezultate svoje studije.
Oni pokazuju da su države koje imaju ujednačen obavezni program vakcinacija (uključujući i besežiranje), poput Japana ili Brazila, daleko manje pogođene zarazom korona virusom nego one države koje vakcinaciju ne provode po obaveznom kalendaru.
Poznati srpski infektolog, prof. dr Dragan Delić oprezno komentariše ove najnovije vijesti.
– Naravno, to su sve pokušaji da se pomogne, ali ne može se studija bazirati samo na statistici. Znate kako kažu “postoji mala laž, velika laž i statistika”. Ja uvijek polazim od onog što sam učio još kao student, a to je: kod lijeka je primarno da ne naškodi, zatim se gleda interakcija sa drugim lijekovima i na kraju tek efikasnost. I ponavljam, izuzetno mi je žao što se na vakcini nije radilo kada nas je virus upozorio, kada je poručio da je mutirao, dakle od SARS i MERS – kaže za Blic doktor Delić.
Dakle, ostaje nam da vidimo hoće li jedna od najstarijih vakcina koje čovječanstvo koristi, možda, odigrati ključnu ulogu u pandemiji novoga doba, koja je paralizovala čitav svijet.
