Prema podacima Javne ustanove Centar za socijalni rad Prijedor, prošle godine je u ovom gradu bilo 159 prijava nasilja, što je za 12 više nego 2018, a čak za 38 više u odnosu na dvije godine ranije.
Diplomirani socijalni radnik ove ustanove, Dajana Stupar, priča za Srpskainfo da je tako i broj žrtava žena, muškarca i djece prošle godine iznosio 215, a 2018. godine 181.
– U 2019. zabilježeno je 48 slučajeva ugrožavanja spokojstva, 41 psihičkog nasilja i 23 slučaja fizičkog nasilja. Pored tih zastupljenih oblika, tu su i seksualno i ekonomsko nasilje, ali najzastupljeniji oblik jeste upravo kombinovani oblik svih nasilja – kaže Stupareva.
Ona dodaje da je po dužini trajanja nasilje uglavnom dugogodišnje.
– Sistem, nažalost, nasilje prepozna tek samom prijavom, pa se smatra da je siva brojka daleko veća. Od 215 žrtava u prošloj godini, najčešće punoljetne žrtve nasilja su žene, odnosno čine 81 odsto, starosti između 31 i 50 godina – kaže sagovornica Srpskainfo.
Ističe da je broj maloljetnih žrtava u stalnom porastu.
– Tako je u 2019. godini broj maljoletnih žrtava iznosio 72, dok je u godini prije taj broj bio upola manji, kada su bile 34 maloljetne žrtve – navodi ona.
Foto: Goran Šurlan/RAS Srbija
Dajana Stupar objašnajva da su maloljetnici direktne i indirektne žrtve nasilja, te da su nasilju izložene češće djevojčice uzrasta između šest i 14 godina starosti.
– Kada je riječ o samom odnosu učinioca nasilja i žrtve, uglavnom se pokazalo da su to partnerske relacije, bračni, vanbračni i bivši partneri, sa ukupno 101 žrtvom nasilja. Procentualno gledano, od ukupnog broja slučajeva nasilja u porodici, 63 odsto je upravo iz ovih relacija – priča ona.
Podaci Centra pokazuju da su učinioci nasilja u porodici najčešće osobe muškog pola starosti između 31 i 50 godina.
– Uzroci nasilja u porodici su višestruki i često idu u kombinaciji, a neki od njih su nezaposlenost, alkoholizam, nemogućnost nošenja sa stresom i vlasitim negativnim emocijama, pogrešna uvjerenja „muškarac mora biti jak/agresivan“, pogrešno naučen način komunikacije, negativni transgeneracijski prenos naučenog obrazaca ponašanja, neka mentalna obolenja i drugo – kaže ona.
Foto:Bojana Majstorović/RAS Srbija
Diplomirani socijalni radnik Marijana Stanić kaže da prijedorskom Centru nasilje prijavljuju same žrtve, ali da se može prijaviti i anonimono telefonskim pozivom ili pozivom policije. Takođe, nasilje prijavljuju i zdravstvene ustanove, škole, poslodavci ili svjedoci.
– Vodeći se određenim stereotipima, žrtve uglavnom traže „razloge“ za ostanak u nasilnoj vezi, kao što su strah od oduzimanja djece, materijalna zavisnost, shvatanja da je nasilje „privatna stvar porodice“ ili „sramota“ koju treba kriti od šire sredine, nada i uvjerenje da će se počinilac „promijeniti“, strah od osude okoline, strah od ponovnog nasilja i slično – ističe ona.
Socijalni radnici preporučuju da svaka osoba koja smatra da trpi bilo koji oblik nasilja ne treba o tome da ćuti, već da potraži stručnu pomoć, kako bi izašla iz začaranog kruga i kako bi se nasilnik mogao sankcionisati u skladu sa Zakonom.
– Sve ovo iz razloga da bi se došlo do povećanja svjesti društva, zajednice, ali i samog pojedinca u sistemu, jer nasilje u porodici nije stvar jednog pojedica, jedne porodice, jedne kuće, već je problem društva, ali i sistema – ističe Stanićeva.
Socijalni radnici zaključuju da je veoma bitno pružiti pomoć žrtvi nasilja, ali i onome ko učini nasilje sa ciljem sprečavanja nasilnog ponašanja.
Prijedor nema Sigurnu kuću
U Centru za socijlni rad Prijedor nalazi se poseban dio objekta koji čini Prihvatnu stanicu. Ona je namijenjena za privremeni boravak žrtava porodičnog nasilja, te djece koja se nađu u skitnji i prosjačenju. U Prihvatnoj stanici borave najduže do 72 sata, uz kontrolu stručnih radnika Centra tokom 24 sata. U njoj je prošle godine boravilo 57 osoba.
Na području grada Prijedora ne postoji Sigurna kuća. Iz prijedorskog Centra kažu da žrtve kojima je potreban ovakav vid smještaja upućuju u Sigurnu kuću na području banjalučke regije. Boravak u Sigurnoj kući može trajati najduže šest mjeseci, a u izuzetnim okolnostima može se produžiti za još toliko.
Centar za socijalni rad Prijedor ima i oblik stalnog zbinjavanja žrtava nasilja u porodici, u smještajne objekte koji se nalaze u nadležnosti Centra na području grada na Sani.
