Radni tim Instituta za građevinarstvo „IG“ iz Banjaluke je razmotrio sve primjedbe sa javne rasprave o izradi plana parcelacije za auto-put Banjaluka – Prijedor, koja je održana prije tri mjeseca u Prijedoru.
Uvažena je primjedba predsjednika Lovačkog udruženja „Mrakovica“ Mladena Unijata da se naprave prolazi za divlje životinje, jer planirana trasa auto-puta presijeca srca lovišta i staništa divljači.
– Neće biti nadvožnjaci i podvožnjaci za životinje kako smo mi predlagali, ali će biti mostovi i širi prolazi gdje su riječna korita i gdje ima zelenila kako ne bi bilo prekinuto kretanje životinja između Kozare i Grmeča – kaže Unijat.
On kao predstavnik mjesne zajednice Trnopolje, u kojoj je predviđeno rušenje nekoliko objekata zbog izgradnje auto-puta, navodi da mještani nisu zadovoljni što će morati napustiti imanja i da zahtijevaju poštenu nadoknadu.
Međutim, mještani Kozarca ne pristaju na bilo kakve novčane nadoknade. Šef kluba odbornika SDA u Skupštini grada Prijedora Mesud Trnjanin kaže da će se odbornici sastati s nezadovoljnim mještanima Kozarca, Kozaruše, Trnopolja, Kamičani i Kevljana.
Foto: Bojana Majstorović/RAS Srbija
Mesud Trnjanin
– Nadležni nisu uvažili primjedbu da se trasa izmjesti, građani su nezadovoljni, bojim se da će to kulminirati i mora neko njihovu silu usmjeriti. Auto-put prolazi granicom Kozarca, gdje počinje mjesna zajednica Trnopolje, i uzima poljoprivredni dio. Uništiće naš način i stil života koji smo do sada imali i preko 300 hektara poljoprivrednog zemljišta, a u tih 300 ide još bar dva puta po 300 hektara pojasa i presijecanja. Nećemo stati na tome, preuzećemo jače korake – poručuje Trnjanin.
Na pitanje Srpskainfo šta će biti sa zahtjevom mještana Kozarca da se trasa izmjesti izvan naseljenog područja, iz Instituta za građevinarstvo „IG“ Banjaluka su poručili da „planirana trasa auto-puta Banjaluka – Prijedor ne prolazi centralnim dijelom naseljenog mjesta Kozarac”.
Ističu da su nakon rasprave održali niz sastanaka s predstavnicima mjesnih zajednica, kao i samih građana, sa teritorije Prijedora i Banjaluke s ciljem usaglašavanja njihovih zahtjeva s plansko-projektantskim rješenjem.
– Radni tim je analizirao sve zaprimljene primjedbe. Iako su razmotrene, određeni broj primjedbi svojom pozicijom nalazi se izvan obuhvata predmetnog dokumenta i kao takve teritorijalno se ne nalaze u prostoru koji je predmet svih plansko-projektantskih aktivnosti na realizaciji navedenog auto-puta – zaključuju iz Instituta.
Iz Ministarstva saobraćaja i veza RS podsjećaju da će konačni plan parcelacije razmatrati poslanici NS RS. Nakon što ga usvoje uslijediće izrada neophodne tehničke dokumentacije, potom i procedura koja prethodi eksproprijaciji. U samu eskproprijaciju nepokretnosti biće uključena Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS i Pravobranilaštvo RS.
Foto: Bojana Majstorović/RAS Srbija
Ugovor o izgradnji autoputa Banjaluka – Prijedor – Novi Grad, odnosno za prvu fazu od Banjaluke do Prijedora, u decembru 2018. potpisali su Vlada Republike Srpske i koncesionar kompanija “SDHS-CSI BH” Banjaluka.
Tada je ugovorom utvrđen period od pet godina za projektovanje i izgradnju auto-puta. Ugovor o koncesiji je predvidio da u periodu od 365 dana od dana potpisivanja ugovora o koncesiji strane treba da ispune određene prethodne uslove, među kojima su završetak idejnog projekta, pribavljanje lokacijskih uslova, završetak procjene uticaja na životnu sredinu i izrada studije izvodljivosti.
Vlada je u decembru 2019. dala saglasnost da se rok pomjeri za šest mjeseci, a trenutno razmatraju zahtjev za novo odgađanje roka ekskluziviteta.
Pomjeranje roka
Iz Ministarstva saobraćaja i veza RS kažu da je izgradnja autoputa Banjaluka – Prijedor složen infrastrukturni projekat, koji podrazumijeva višegodišnje pripremne faze.
– To obuhvata pripremu projektne dokumentacije, pribavljanje dozvola i obezbjeđivanje finansiranja. Uzimajući u obzir i to da su ove aktivnosti međuzavisne, te da nije moguće apsolutno precizno predvidjeti trajanje svake od ovih faza, ugovorom o koncesiji je stranama potpisnicama dato diskreciono pravo produžetka ovog roka radi ispunjenja svih preostalih uslova – navode u Ministarstvu.
Dodaju da je iz tog razloga Vlada RS u decembru dala saglasnost na odlaganje posljednjeg datuma ekskluziviteta iz ugovora o koncesiji za period od šest mjeseci. Međutim, zbog pandemije korona virusa i nemogućnosti kretanja kineskih državljana koncesionar se ponovo obratio Vladi RS za produženje roka za datum stupanja ekskluziviteta na snagu.
