NA KOZARI 150.000 NOVIH SADNICA Radnici prijedorskog Šumskog gazdinstva pošumljavaju za potomke

Na Kozari će do kraja godine radnici Šumskog gazdinstva Prijedor zasaditi oko 150.000 sadnica drveća.

irektor Šumskog gazdinstva Prijedor Saša Bursać kaže da se pošumljavaju one površine na kojima je izvršena gola sječa.

-Ovo su bile poljoprivredne površine, koje su prvi put pošumljene prije otprilike 45 godina. U velikim štetama 2018, nastupila je katastrofa zbog snijega i vjetra i morali smo pristupiti goloj sječi. Moramo pošumiti oko 85 hektara. Tri dana pošumljavamo i do danas smo 25 hektara pošumili. Danas planiramo 10.000 sadnica posaditi, u prošla dva dana posadili smo 15.000 sadnica. Do Nove godine planiramo da posadimo 150.000-izjavio je Bursać.

On je dodao da je ovo veliki posao koje će Šumsko gazdinstvo obaviti sa vlastitom radnom snagom, ali računaju i na obećanje za pomoć radnih organizacija iz drvoprerađivačkog sektora. On je podsjetio da je gola sječa stabala koja su bila uništena u nevremenu, izazvala negativne reakcije u javnosti.

-Bilo je mnogo spekulacija oko toga, naročito na društvenim mrežama, pogotovo u predizbornom periodu. Mi nismo spekulisali, ne želimo to ni sada, radimo svoj dio šumarskog posla. Struka je rekla svoje i mi to moramo ispoštovati. Opremili smo se i tehnikom i ljudstvom. Ove površine su ograđene, jer ovdje imamo problem sa bespravnim pašarenjem i jako mnogo je krava na ovom području-rekao je Bursać.

On je naveo da je ova godina zbog dovoljnih količina padavina pogodna za nove sadnice, ali da im neće odgovarati ako naredna godina bude sušna.

-Ne znamo šta nas očekuje narednih par godina, ali borićemo se da to sačuvamo. Mnoge od ovih sadnica će se osušiti, ali popunjavaćemo ih, najveći problem je odbraniti ove sadnice. Očekuje nas velika borba u narednih pet do sedam godina- rekao je on.

Bursać je istakao da je finansijska korist od stabala koja su dobijena golom sječom, mnogo manja od troškova za pošumljavanje ogoljenih površina.

-Finansijski efekti sječa koje su ovdje bile biće daleko manji od rashoda koje imamo, ali mi ćemo iz redovne sječe i eksploatacije koju vršimo na više od 42.000 hektara u Prijedoru namiriti sve te troškove i nemamo drugog izlaza-tvrdi on.

Podsjetio je da je do ovog lokaliteta na Kozari Šumsko gazdinstvo izgradilo i put kojim je sada omogućen prilaz i vatrogascima u slučaju šumskih požara.

Rukovodilac Službe zaštite šuma na području Šumskog gazdinstva Prijedor Nemanja Cvijić kaže da šumarstvo kao struka ne podrazumijeva samo eksploataciju šuma.

-Mi aktivno učestvujemo u prirodnoj i vještačkoj obnovi šuma. Ovo je primjer klasične vještačke obnove, gdje se pošumljavaju one površine koje su stradale od elementarnih nepogoda. Učestvujemo aktivno i u prirodnoj obnovi šuma, njegujući prirodni podmladak i čistimo ga od konkurentnih vegetacija, odnosno korovskih vrsta-istakao je Cvijić.

On je dodao da su mnoga udruženja i privredni subjekti ponudili pomoć u pošumljavanju, ali da zbog epidemije virusa korona to sada rade samo zaposleni u Šumskom gazdinstvu.

-Nabavili smo bušače koji nam puno znače, opremaćemo se i dalje opremom za njegu ovih kultura, u planu je da nabavimo i trimere. Na ovom minusu sa nama rade i žene iz kolektiva-rekao je on.

Cvijić kaže da su za svaku plohu birali sadni materijal u skladu sa uslovima staništa.

-Ovdje sadimo hrast. Mimo hrasta na plohama na kojima odgovara sadićemo javor, podizaćemo kulture lišćara, jer sa četinarima imamo loše iskustvo od prije tri godine jer nisu bili na svom prirodnom staništu. Sve je ovo u svrhu trajno održivog gazdovanja šumama kako bi naša pokoljenja i unuci mogli da uživaju u ovoj šumi na Kozari kao što su i nama naši preci ostavili-poručio je Cvijić.

On je naveo da cilj ovog pošumljavanja nije eksploatacija drva, jer njihova sječa je moguća za oko 120 godina.

U Šumskom gazdinstvu Prijedor 24 godine je zaposlen Plamenko Anđić. Sa svojim kolegama učestvuje u pošumljavanju na Kozari.

-Maksimalno se trudimo da zasadimo što više sadnica, borimo se koliko možemo, ako nas prekinu snježne padavine nastavićemo na proljeće pošumljavanje-kaže Anđić.

Prisjeća se da su radnici ranije pošumljavali samo uz pomoć krampova. Od ove godine imaju i pomoć mašina bušača.

-Bušač mijenja tri, četiri radnika na krampovim, puno je lakše i bolje. Direktor se bori za nas. Imamo sada 10 bušača, obećali su nam više bušača, ali tu su i krampice, bez njih ne može ništa, jer ovo zna i da zataji-kaže uz osmijeh Anđić.

Prvi put sa radnim kolegama na pošumljavanje je izašla i Anja Bujak koja je pripravnik u Šumskom gazdinstvu Prijedor.

-Prvi put se susrećem sa ovim terenskim radom, jako mi se sviđa, znam da će služiti narednim generacijama, svi smo tu i jako je zanimljivo-poručila je ona.

Izvor: Srpskainfo