Za sticanje kolektivnog imuniteta neophodno je vakcinisanje najmanje 60 odsto nacije. Od toga su daleko i zemlje koje su najuspješnije u procesu vakcinacije. Među njima nije nijedna zemlja Evropske unije, ali bez obzira na to, Brisel ozbiljno razmatra uvođenje takozvanih “kovid pasoša”. Uprkos protivljenju Svjetske zdravstvene organizacije i nekoliko zemalja unije, kao i zemalja koje uniji teže, prvi prijedlog ove inicijative biće predstavljen u srijedu.
Povjerenje u medicinska dostignuća – vrijednost je kojom se Јelena Stijak vodila kada je odlučila da se vakciniše. Ova Beograđanka, po zanimanju član kabinskog osoblja srpskog nacionalnog avioprevoznika, opredijelila se za Fajzerovu vakcinu.
– Drugi razlog zbog kojeg sam primila vakcinu su putovanja, budući da mnogo putujem i poslovno i privatno i apsolutno se svi radujemo i iščekujemo izlazak kovid pasoša kako bismo mogli da putujemo nesmetano i slobodno – dodaje ona.
O eventualnom uvođenju posebnih dokumenata kojima bi vakcinisanima bio olakšan ulazak u druge zemlje, govorilo se i prije početka vakcinacije. Iz Brisela je prije nekoliko dana stigla potvrda da će ovaj prijedlog biti i zvanično razmatran, a tokom vikenda i šok – tzv. kovid pasoši važiće samo za građane EU i samo za vakcine odobrene u Uniji.
Kristijan Vigand, portparol Evropske komisije, ističe da je cilj digitalnih zelenih sertifikata da se olakša slobodno i bezbjedno kretanje unutar Evropske unije.
– Kada su u pitanju treće zemlje, u razgovorima smo sa međunarodnim organizacijima, između ostalih i Svjetskom zdravstvenom organizacijom, a uzećemo u obzir tehničke, interoperativne i međunarodne standarde – kazao je Vigand.
O prijedlogu se još uvijek ne znaju detalji. Za analitičare, ali i ombudsmena za ljudska prava BiH, stvar je jasna – prijedlogom se zadire u osnovne ljudske i evropske vrijednosti o slobodnom kretanju.
Ljubinko Mitrović, ombudsmen za ljudska prava BiH , podsjeća na prognozu lista Ekonomist prema kojoj će treće zemlje poput BiH vakcinaciju završiti tek krajem 2022.
– Za mene je to potpuno jasno rušenje svih evropskih vrijednosti. Ovo je nevjerovatna odluka, ali nije ni početak, ni kraj. Licemjerstvo pojedinaca u Evropskoj uniji je svima nama poznato – kaže Mitrović.
Miloš Šolaja, redovni profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjaluci, s druge strane ističe da se prijedlogom se kažnjavaju zemlje koje su vjerovale evropskom programu za nabavku vakcina.
– Prije svega, to je geopolitička raspodjela moći, jer neke zemlje koje smatraju da su tehnološki moćnije i u komercijalnom smislu žele to da eksploatišu. Mada s druge strane gledano, u nekoj globalnoj raspodjeli moći, najveći problem imaju oni na koje je ukazala Svjetska zdravstvena organizacija. To su siromašne i male zemlje – dodaje Šolaja.
Osim zbog eventualnog ograničavanja kretanja Evropom onima koji odbijaju vakcinaciju, tzv. kovid pasoši mogli bi da budu problem i za one koji su se vakcinisali ruskom ili kineskom vakcinom.
Vakcina Sputnjik Ve trenutno je jedina vakcina dostupna u Srpskoj, u Srbiji se pored nje, koristi i Sinovak i upravo je nju zbog najave ograničenja odabrao Aleksandar Vučić. I on, ali i Milorad Dodik, za razliku od hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, na najave iz Brisela ne gledaju blagonaklono.
– Riječ je o dodatnoj diskriminaciji, ne samo prema državljanima evropskih zemalja koje nisu članice Evropske unije, već i prema državljanima zemalja članica Evropske unije koje su se, u nedostatku pomenutih vakcina, okrenule drugim proizvođačima. Ovakvim pristupom rizikuje se produbljivanje evidentno postojećeg otpora prema vakcinaciji, te se ugrožava njen uspjeh u Evropi i svijetu – naglasio je Milorad Dodik.
– Evropska komisija, koja će ovo pitanje razmatrati, ne bi trebala samo predložiti tehničko rješenje i pustiti zemlje da pojedinačno odluče otvaraju li svoje granice za one sa potvrdama, nego to treba da bude osmišljeno. Potvrde trebaju olakšati kretanje i ukloniti niz restriktivnih mjera – izjavio je premijer Hrvatske.
Prijedlog će Evropska komisija iznijeti u srijedu, 17. marta. Da bi stupio na snagu moraju da ga potvrde Evropski parlament i zemlje članice, a ukoliko zaista prođe, plan je da bude funkcionalan pred ljetnu sezonu godišnjih odmora.
Za sada se prijedlogu najoštrije protivi Mađarska, koja svoje građane već vakciniše ruskom vakcinom koju je Unija i zvanično odbacila. Uz Budimpeštu, sumnje u sprovođenje projekta iznijele su i Poljska, Češka i Rumunija, ali ga, s druge strane podržavaju Grčka, Kipar i Austrija.
