Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da, osim Srpske, niko u BiH, kao ni predstavnici zemalja Zapada i članice EU ne žele da govore o radikalnim islamistima u BiH niti postoje namjere za suprotstavljanje tome iako postoje određeni rizici.
Cvijanović je istakla da niko ne može tačno reći koliko je u BiH paradžemata i ukazala da čim taj problem privuče pažnju javnosti, svi pokušavaju “da se udalje”, a potom da ga “zamažu”.
– Zato, kada mi pokrenemo tu temu, niko ni u ovoj zemlji, ni predstavnici zemalja Zapada, ni članice EU ne žele o tome da govore. A ja zaista vidim određene rizike kojima treba na adekvatan način prilaziti – rekla je predsjednica Srpske za rusku Federalnu novinsku agenciju.
Ona je istakla da su se pojavile različite informacije o broju ljudi koji su ratovali na strani Islamske države, ali da je, bez obzira na nepostojanje tačne cifre, očigledno da je riječ o veoma velikom broju u odnosu na druge zemlje.
– Brigu i uznemirenost izaziva i činjenica da, bez obzira na važeći zakon koji zabranjuje učešće u oružanim konfliktima na teritoriji drugih država, “ratnici” koji su se vratili dobili su nevjerovatno blage, rekla bih smiješne presude u Sudu BiH – istakla je Cvijanović.
Prema njenim riječima, ozbiljne namjere za suprotstavljanje sličnim negativnim postupcima ne postoje.
– Kako je moguće kazniti čovjeka koji je Bog zna šta radio i u čemu učestvovao u drugoj državi sa 1.000 evra? I sad se on vratio kući, a vi se prema njemu odnosite kao prema normalnom građaninu koji ne predstavlja prijetnju društvu i kojeg je potrebno integrisati u sredinu. Dakle, mnoge stvari u BiH i regionu se prećutkuju jer često predstavnici zemalja Zapada ne žele da o tome govore, ne žele da to dospije u javnost. Pri tome, za njih je važnija tema ko je šta rekao u Republici Srpskoj, a ako im se nešto ne svidi odmah izjavljuju da mi napadamo i podrivamo Bi – rekla je Cvijanović i istakla da podržava BiH u onom obliku koji je predviđen Dejtonom, u kojoj Republika Srpska zauzima svoje mjesto i ima svoju poziciju.
Predsjednica Cvijanović je naglasila da se ponekad ne mogu očekivati od institucija adekvatne reakcije ako su upravo one uzrok problema, podsjetivši da su tokom građanskog rata u BiH dolazili strani plaćenici mudžahedini i radikalni islamisti, mnogi od njih su ostali i formirali porodice, oženili lokalne žene, a institucije BiH tada su im pružale svaku vrstu pomoći i davale dokumenta BiH.
– Ako proniknemo u situaciju i pročitamo niz istraživanja ljudi koji se ozbiljno bave pitanjima bezbjednosti, postaje jasno da se u svakom terorističkom aktu u svijetu prati veza sa BiH, na primjer municija pronađena u Parizu, dokumenta pronađena kod terorista u Njujorku, Madridu, Londonu – navela je ona.
Prema njenim riječima, svi ti ljudi su proveli neko vrijeme u BiH i njihov boravak su finansirale druge države.
– Odakle kod njih lokalna dokumenta i pasoši? Ti ljudi su proveli neko vrijeme obučavajući i druge u kampovima u Federaciji BiH. Dokazana je činjenica da ti kampovi postoje. O sličnim stvarima niko i ne govori – naglasila je predsjednica Srpske.
Međutim, dodala je ona, kada se govori o saopštenjima Narodne skupštine Srpske koja nastoji da zaštiti poziciju Republike Srpske, onda je to globalna tema.
– Onda nas oni nazivaju separatistima, a ne govore o tome koliko je terorista prošlo kroz BiH i koristilo se pokroviteljstvom Vlade drugog entiteta. Zamislite kakvo je to licemjerje – ukazala je Cvijanović.
Ona je istakla da se mora razmisliti o tom problemu i da je neophodno razvijati svoje mogućnosti radi zaštite i suprotstavljanja, za šta je potrebna saglasnost svih u BiH – Srba, Hrvata, Bošnjaka.
Međutim, dodala je ona, ovdje postoji problem jer su za vrijeme rata i u poslijeratnom periodu mnogi problematični ljudi dobijali dokumenta BiH.
– Ta dokumenta nisu izdavali Srbi, niti Republika Srpska nego su ih dobijali u Sarajevu. Ako stremimo da se borimo sa sličnim prijetnjama, neophodna je saglasnost svih, kao i da niz institucija ispunjava svoje obaveze – rekla je Cvijanović.
Ali, upitala je ona, kako se može očekivati od institucije koja izdaje ta dokumenta da počne da se bori protiv tog zla?
– Tako da je ovdje potreban zajednički rad, jer je riječ o prijetnji globalnoj bezbjednosti. Svako i na lokalnom i na regionalnom nivou treba da bude oprezan, da bude svjestan opasnosti od sličnih prijetnji i da daje doprinos u borbi protiv globalnog zla – zaključila je predsjednica Srpske.
