Rusija ostaje čuvar međunarodnog prava! Zvanična Moskva ima jasan i dosljedan stav protiv imenovanja novog viskog predstavnika u BiH. Ruska ambasada u Sarajevu izdala je notu da ne prihvata Kristijana Šmita, kojeg Savjet bezbjednosti nije izabrao ni legalno ni legitimno. Ovo je snažna podrška Srpskoj i zalaganju republičkih institucija za poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, poručuju stručnjaci.
Ruske note traže igru po međunarodnom pravu. Savjet bezbjednosti UN nije formalno pristao na Šmitovu kandidaturu i Rusija zbog toga smatra da je najnoviji stanovnik sarajevskog Bijelog dvora nelegitiman. Predsjednik Parlamenta Srpske Nedeljko Čubrilović, za rusku Federalnu novinsku agenciju FAN, izrazio je zahvalnost Rusiji, koja je zajedno sa Kinom, imala inicijativu u Savjetu bezbjednosti UN-a da zatvori kancelariju visokog predstavnika u BiH.
Koristeći priliku, izrazio bih zahvalnost Rusiji i njenim predstavnicima na njihovom doprinosu u borbi za funkcionisanje međunarodnog prava. Ruska Federacija daje primjer kako bi međunarodna zajednica trebala djelovati i biti prisutna u Bosni i Hercegovini – rekao je Čubrilović.
Za Kremlj zvanično neizabran, a za Berlin novi visoki predstavnik, Kristijan Šmit sa prethodnikom Inckom, naredne sedmice, ide na sastanak kod njemačke kancelarke Angele Merkel.
– Ona želi time da pokaže svoju posvećenost rješavanju pitanja u BiH, da pruži punu podršku Inckovim odlukama, tako i Šmitovim u budućnosti. Merkel je blizu kraja svog mandata i želi punu podršku da pruži Šmitu – smatra Aleksandar Vučić predsjednik Republike Srbije.
A Srbija kao garant Dejtona može da prihvati samo odluke koje su donesene uz saglasnost sva tri konstitutivna naroda u BiH.
– Zabrinuti smo zbog dešavanja u BiH, zbog pritisaka na Republiku Srpsku i nameću zakoni koji treba da nametnu istinu, a istina se ne može nametnuti zakonom, što se takvi zakoni odnose uvijek i jedino da Srbe – istakao je Aleksandar Vulin ministar unutrašnjih poslova Republike Srbije.
Srbi mogu da računaju na do sada najsnažniju podršku Rusije, poručuje struka. Nota iz Urijan Dedine 93 adresirana na Emerika Bluma br. 1 – OHR-ovu tvrđavu kraj obale Miljacke poruka je da Srpska mora da se energično suprotstavi urušavanju Dejtona na štetu Republike, a zarad centralizovane BiH. Rusija odgovara na američko-njemačku “ofanzivu” na prostoru BiH.
– To je učinjeno očigledno sa namjerom da se zapadne sile u BiH još jednom upozore da ne prave neki rizik bez potrebe jer ako bi se upustili u neke društvene akcije ne bi imali prolaz tamo gdje je to neophodno, a to je u Savjet bezbjednosti UN – naglasio je Vladislav Јovanović bivši ministar inostranih poslova Savezne Republike Јugoslavije.
Rajko Petrović politikolog smatra da je jako značajno to da jedna od zemalja garanta Dejtonskog sporazuma uopšte ne priznaje njega kao nekoga ko će biti partner u budućim razgovorima Republike Srpske i BiH.
– Naravno, jako je važno da rukovodstvo Srpske ima takav stav i očigledno da će ovaj put imati važnu međunarodnu podršku u tom smislu – dodao je on.
“Inckov zakon” nametnut 12 dana nakon odlaska 12-godišnjeg Visokog predstavnika iz BiH Valentina Incka trebalo je da pripremi teren za Kristijana Šmita. Sve valjda po njihovom istorijskom propalom receptu za Srbe sa početka 20-og vijeka – započnu i ne završe Austrijanci – a dovrše Nijemci. Šmitu treba da može da hapsi i smjenjuje po u Srpskoj, a to ne smije da bude dopušteno, rekao je advokat Branko Lukić za TV Prva.
– To neće da se prihvati. Ušlo se otvoreno u negiranje tog Inckovog zakona, koji je stvarno sulud čin čovjka koji je 12 godina bio neaktivan i odlučio da na kraju svog mandata napravi posljednju glupost – istakao je Branko Lukić, advokat.
A Kristijan Šmit, i sam svjestan da nema nikakva ovlašćenja ni dejtonska ni bonska, svakodnevno nekoga prima i ide nekome u goste, naveo je u autorskom tekstu srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik. On je naglasio da Šmit time želi oslabiti podršku legitimnim stavovima Narodne skupštine Republike Srpske i zajedničkoj izjavi predsjednika svih političkih stranaka u Srpskoj. Svakodnevnim pozivanjem na Angelu Merkel i Džozefa Bajedana, Šmit uporno želi da pokaže da je nešto više od “novog jahača mrtvog konja” kako su ga već prozvali u Frankfurtu na Majni.
