Pokušaji da se spolja vode procesi u Bosni i Hercegovini su atavizam koji se mora odmah eliminisati
Sadašnji takozvani visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit za nas nije legitiman jer nema mandat SB UN-a, nema saglasnost tri konstitutivna naroda i nema saglasnosti u Savejtu za implementaciju mira PIK, poručio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.
Ovo je u međunarodnim krugovima tumači kao jasna reakcija Moskve na prijetnje Šmita da će upotrijebiti bonska ovlašćenja i smijeniti Dodika.
Pokušaji da se spolja vode procesi u Bosni i Hercegovini su atavizam koji se mora odmah eliminisati, rekao je ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov na konferenciji za novinare nakon razgovora sa ministrom spoljnih poslova državne zajednice Bosne i Hercegovine, Biserom Turković.
– U BiH postoji spoljni protektorat u licu takozvanog visokog predstavnika. PIK, a čija je članica je i Rusija, još je krajem 2005. ili 2006. donio odluku o zatvaranju kancelarije Visokog predstavnika. Tada su određni uslovi za zatvaranje i trebali su biti sprovođeni od strane samih građana, a ne visokog predstavnika. Sadašnji takozvani visoki predstavnik za nas nije legitiman jer nema mandat SB UN-a, nema saglasnost tri konstitutivna naroda i nema saglasnosti u PIK-u – rekao je Lavrov.
– Uvjereni smo da treba u potpunosti poštovati temelje postavljene Dejtonskim sporazumom, i naravno, pokušaje da se spolja vode procesi u ovoj suverenoj zemlji smatramo atavizmom, koji treba odmah eliminisati – rekao je ministar, prenose srpski mediji.
– Isključivo narodi ove zemlje treba da određuju sudbinu i temeljna pitanja razvoja Bosne i Hercegovine, a Rusija je, sa svoje strane, spremna da nastavi da promoviše implementaciju ovog pristupa – rekao je Lavrov za TASS.
Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit poručuje da je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik “prekoračio liniju retoričkog potpirivanja vatre, poništavajući odluke visokog predstavnika i ne priznajući Ustavni sud BiH”.
On je u intervjuu za njemački “Ziddojče cajtung” objasnio da je njegova obaveza da obezbijedi civilno sprovođenje Dejtonskog sporazuma, kao što stoji u Aneksu 10.
– Moj zadatak je da pritiskom i ukazivanjem to promijenim. Ako ne dođe do promjene ovakve politike, međunarodna zajednica mora da djeluje prije nego što dođe do raspada BiH – poručio je Šmit.
Naveo je da su mu na raspolaganju Bonska ovlašćenja koja uključuju i smjenu političara koji krše Dejton.
