DARKO KUZMANOVIĆ: IZBORI U PRIJEDORU BILI SU ŠOK TERAPIJA za opoziciju, ali sumnjam da će išta naučiti! Srećna nam VJEROVATNO najteža poslijeratna 2022. godina!
Aloonline.ba sumirao je političku 2021. godinu sa politikologom Darkom Kuzmanovićem koji je za naše čitaoce govorio i o predstojećoj godini, ali ne u lijepom svjetlu.
– Materijalno, finansijski, zdravstveno i psihološki iscrpljeni, građani će se suočiti sa novim poskupljenjima koja će dodatno iscrpiti njihove kućne budžete. Ljudi će usled siromaštva postajati sve nervozniji što će sa sobom donijeti i veći broj samoubistva, saobraćajnih nezgoda, slučajeva porodičnog nasillja… U političkom smislu, očekuje nas najprljavija poslijeratna izborna kampanja a rezultati izbora odrediće dalji put Republike Srpske, poručio je Kuzmanović.
Nakon svih dešavanja u protekloj godini, kako biste ocijenili rejting političara, prije svega Milorada Dodika i Draška Stanivukovića, koji prema nekim istraživanjima važe za glavne političke oponente?
KUZMANOVIĆ: U trenutku kada je dobar dio javnosti u prvoj polovini godine pomislio da se nazire kraj vladavine Milorada Dodika koji je nakon teškog poraza u Banjaluci od Draška Stanivukovića, afere sa, po svemu sudeći ukradenom ukrajinskom ikonom koju je gosposdin Dodik poklonio ministru spoljnih poslova Rusije – Sergeju Lavrovu izazvavši tako teški diplomatski skandal, te brojnih dnevnopolitičkih udaraca, predsjednik SNSD-a je napravio nevjerovatan politički manevar u čemu mu je pomogao i bivši visoki predstavnik u BiH. Nametanje zakona o zabrani negiranja genocida poslužilo je Miloradu Dodiku da svi ostali događaji poput onog sa ikonom, skandaloznih izjava, afere „kiseonik“, brojnih samoubistava na banjalučkom kliničkom centru padnu u drugi plan i da se on predstavi kao veliki Srbin i zaštitnik Republike Srpske i srpskog naroda.
Postoje čak i spekulacije da je „Inckov zakon“ donesen u dogovoru kako bi se spasio urušeni rejting Bakira Izetbegovića i Milorada Dodika i tako homogenizovalo glasačko tjelo. Ta spekulacija itekako ima utemeljenje u stvarnosti, naročito nakon intervjua koji je 31. jula Valentin Incko dao za BN televiziju u kojem je o članu Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda govorio poprilično afirmativno.
Što se tiče Draška Stanivukovića, određene oscilacije u rejtingu su normalna pojava jer je praktično nemoguće držati isti nivo političkog naboja u zemlji 365 dana u godini ali, sigurno je da se za gradonačelnika Banjaluke može reći da je neko ko svoj posao radi zaista odlično, imajući u vidu opstrukcije koje mu pravi SNSD. Ako bude znao iskoristiti priliku koja mu se ukazala, s obzirom na vrijeme u kojem živimo, on definitivno može ući u istoriju i postati najbolji gradonačelnik kojeg je Banjaluka ikada imala. Sigurno je da će Draško Stanivuković predstavljati političku budućnost Republike Srpske.
Kako ocjenjujete dešavanja u opoziciji u protekloj godini i nemogućnost da se stranke slože? Činjenica je da ih je previše da bi skupa išli u vlast i da bi svako dobio dio kolača koji smatra da zaslužuje. Da li će uspjeti da se „slože“?
KUZMANOVIĆ: Boriti se za vlastiti dio kolača je potpuno legitimno i tu zaista nema ništa sporno. Međutim, ono što jeste sporno je činjenica da je prije svega uvijek potrebno na prvo mjesto stavljati opšti interes jer je to zapravo suština same politike. Formiranje trećeg bloka od strane DNS-a neće donijeti ništa dobro opoziciji i nastupanje u više kolona, kada je u pitanju izbor za inokosne funkcije, je poguban. Mišljenja sam da su sve partije opozicije trebale da se dogovore oko kandidata koje će zajednički podržati, a da svaka od njih da izbornu listu za parlament.
Nažalost, mislim da će treći blok DNS-a u jednoj mjeri uticati na rasipanje glasova mada smatram da to neće imati veliki uticaj na krajnj rezultat samih izbora. Jelena Trivić će biti kandidat PDP-a za Predsjednika RS ili člana Predsjedništva BiH i to je svakako jedna jako dobra odluka ove partije budući da je gospođa Trivić uz Draška Stanivukovića nešto najbolje što je PDP mogao da ponudi a pritom, u potpunosti odgovara i glasačkom tijelu SDS-a koji je najjača opoziciona politička partija u RS.
Što se tiče samog SDS i njihovog kandidovanja, mišljenja sam da kandidatura mora doći najkasnije do februara pri čemu bi kandidovanje drugog čovjeka te stranke – Milana Miličevića bila najrazumnija opcija jer se radi o novom licu na političkoj sceni Srpske. Kandidovanje Mirka Šarovića uništilo bi sve nade u bilo kakve mogućnosti za izvlačenje apstinenata i mladih ljudi na birališta što bi trebao da bude osnovni cilj opozicije. Nove generacije ne žele političare sa višedecenijskim političkim stažem jer ti ljudi, ma kako se oni zvali i ispred koje god partije dolazili, nemaju šta novo da ponude.
Eventualno kandidovanje gospodina Vukanovića od strane SDS bi gotovo izvjesno dovelo do teških rascjepa u SDS i upravo zbog toga njegovu eventualnu kandidaturu treba posmatrati sa velikom dozom rezerve. Sve u svemu, sloga se postići mora i to za opšti interes.
Lideri najjačih opozicionih stranaka su odbili da dođu na sastanak koji je zakazao Nenad Nešić. Koja je njegova uloga na političkoj sceni i slažete li se sa njegovim tvrdnjama da je trenutno jedan od najpopularnijih političara u RS?
KUZMANOVIĆ: Najbolji pokazatelj popularnosti političara su istraživanja javnog mnjenja i izbori a sve ostalo, gledano sa stručnog aspekta je apsolutno irelevantno. Gospodin Nešić se deklarisao kao opozicionar a onda postavio ultimativne uslove PDP-u i SDS-u što nije odražavalo duh zajedništva kakav se u jednom periodu pokušao predstaviti u javnosti. Koliko je gospodin Nešić popularan političar pokazaće sledeća godina ali procjena je da DNS može očekivati u najboljem slučaju i po najoptimističnijem scenariju četiri do maksimalno šest madata u NSRS ali, izbori su varljiva kategorija tako da ćemo vidjeti kakvi će rezultati biti. Uloga Nenada Nešića i DNS-a u narednom periodu zavisiće isključivo od izbornih rezultata i ničeg više.
Da li su nam zaključci NSRS u vezi sa prenesenim nadležnostima nanijeli štetu ili smo na taj način pokazali političku odlučnost naših institucija? Kako očekujete da se razvija situacija s tim u vezi?
KUZMANOVIĆ: Logika nalaže da cilj koji treba da se ostvari i sila koja će ga podržati, budu geometrijski proporcionalni. Vlasti Republike Srpske koje su prošle godine molile Srbiju za donaciju medicinskih stalaka i stetoskopa očigledno su u strahu za vlastitu poziciju zaigrale opasnu igru na sve ili ništa. Republika Srpska nema prije svega ekonomske resurse za jedan takav potez koji bi iziskivao milijarde evra koje mi u uvom trenutku nemamo, niti ćemo imati.
Cjelokupnu priču o povratu nadležnosti treba isključvo posmatrati u kontekstu predizborne kampanje koja je uveliko počela, a sve to da bi se homogenizovalo biračko tijelo i po ko zna koji put zaigralo na kartu emocija. U toj igri, Milorad Dodik koji je zahvaljujući podršci međunarodne zajednice i došao na vlast postavši premijer sa svega dva poslanika i koji je direktno odgovoran za najveći broj prenesenih nadležnosti sa nivoa RS na nivo BiH, ponovo će biti predstavljen kao veliki Srbin i zaštitnik RS dok mu istovremeno stanovništvo doslovno bježi u zemlje Evropske unije. Od svega toga na kraju neće biti ništa i nakon što prođu izbori, za očekivati je da će vlast u RS kao i uvijek reći da se šalila a istovremeno će razmišljati o nekoj novoj podvali za lokalne izbore 2024. godine.
Bilo je spekulacija da se do kraja januara mora postići dogovor u vezi sa Izbornim zakonom u BiH. Kako komentarišete ta dešavanja tokom prošle godine i jeste li optimisti da se nakon svega to može riješiti za mjesec?
KUZMANOVIĆ: Izborni zakon je ključni problem BH politike i samo njegova promjena može donijeti promjene i na političkoj sceni RS. Igrati po trenutnim pravilima znači i siguran put u poraz jer trenutni izborni zakon ostavlja ogroman prostor za političke malverzacije i izborni inženjering kakav vlasti savršeno odgovara. Uvođenje skenera za glasačke lištiće, skeniranja otiska prsta kao i dvokružnog izbornog sistema u proces uveliko bi kvalitet samih izbora podiglo na viši nivo ali očekivati promjene koje bi išle u tom pravcu od trenutnih političkih garnitura je praktično nemoguće.
Međutim, ako imamo u vidu da političari u BiH po nepisanom pravilu ispunjavaju sve što im zacrta međunarodna zajednica može se zaključiti da bi njen pritisak mogao usloviti i određene promjene iako je vremena za to zaista malo. Ako bude postojala volja, problem novog izbornog zakona se može riješiti i za deset dana ali ovim tempom, biti optimista je jako teško.
Kako komentarišete izbore u Prijedoru i ulogu opozicije u pobjedi SNSD-ovog kandidata?
KUZMANOVIĆ: Izbori u Prijedoru su pokazali sve mane opozicije – od razjedinjenosti do katastrofalne organizacije i potpuno urušene infrastrukture. Nije to samo slučaj sa Prijedorom. Usudio bih se reći da SNSD godinama unazad u RS ne vlada zahvaljujući dobroj politici koju vodi već ponajviše zahvaljujući nesposobnosti opozicionih partija da ponude konkretne stvari, rješenja za probleme sa kojima se susrećemo i nova, nekompromitovana lica. Prijedor je samo na vidjelo istjerao neke stvari koje su praktično već odavno bile poznate i može poslužiti kao dobra šok terapija za opoziciju što opet smatram malo vjerovatnim.
Kakvu političku i izbornu 2022. godinu nam predviđate? Šta bi dobro mogla donijeti građanima Republike Srpske?
KUZMANOVIĆ: 2022. godina će biti vjerovatno najteža posleratna godina za građane Republike Srpske. Materijalno, finansijski, zdravstveno i psihološki iscrpljeni, građani će se suočiti sa novim poskupljenjima koja će dodatno iscrpiti njihove kućne budžete. Ljudi će usled siromaštva postajati sve nervozniji što će sa sobom donijeti i veći broj samoubistva, saobraćajnih nezgoda, slučajeva porodičnog nasillja…
U političkom smislu, očekuje nas najprljavija poslijeratna izborna kampanja a rezultati izbora odrediće dalji put Republike Srpske. U slučaju pobjede SNSD-a, odlazak stanovništva će još više dobiti na zamahu i više niko neće govoriti o bilo kakvim promjenama jer će borba za goli opstanak dominirati. Jedino dobro što bi se moglo desiti jeste pobjeda opozicije na izborima. Ne treba biti naivan i misliti da će u slučaju pobjede opozicije Srpskom poteći med i mlijeko ali jedino pozitivno u svemu jeste nada da bi sutra možda moglo biti bolje. Sa ovakvim stanjem kakvo imamo, prognoze teško da mogu biti optimistične. Lično bih volio da bude drugačije ali mislim da se u 2022. nemamo mnogo čemu dobrom nadati.
