Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik kaže da ga više zabavlja nego plaši informacija pojedinih medija da NATO planira njegovu otmicu, ali i naglašava da nema komoditet da bude naivan.
Zvaničnici BiH iz Srpske traže od NATO-a da se oglase u vezi sa ovim navodima koje je prije nekoliko dana objavio jedan crnogorski portal.
Ne osjećam se kao važna zvjerka da bi me NATO kidnapovao, tako govori srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik. Prije svega što je političar, a ne, kako kaže Dodik, pripadnik terorističke organizacije, poput Bin Ladena.
– Valjda ovaj svijet nije toliko poludio da za različita mišljenja na koji ni promovišu na Zapadu se odnose na takav način što pošalju neke svoje jedinice. Mene to više zabavlja nego što straši, ali nemam komoditet da budem naivan – kaže Dodik.
Zašto NATO ne potvrdi ili demantuje ove navode, pitanje je koje postavljaju zvaničnici BiH iz Republike Srpske.
Zamjenik ministra odbrane Mirko Okolićkaže da su ovakve informacije uznemirile građane, ali i pripadnike Oružanih snaga BiH iz Srpske čiji je Dodik vrhovni komandant.
Bilo kakav eventualni atak na srpskog člana Predsjedništva udar je na Srbe u BiH ,smatra član Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić.
A javnost u Srpskoj uznemirena je i dolaskom novih snaga NATO-a , kaže predsjedavajući Kluba srpskog naroda u Domu naroda BiH Sredoja Nović.
Takođe, fabrikovanje informacija o otcjepljenju Srpske, mogućem ratnom sukobu i slično, smatra, jedan je od načina političkog Sarajeva za prizivanja NATO-a u BiH.
– To je demonstracija sile, utjerivanje straha kod građana ne samo RS nego BiH i stvaranje loše klime o Srpskoj i priprema za mnogo teže stvari, koje se eventualno mogu planirati i dešavati po takvom scenariju – kaže Nović.
Treba jačati koncept vojne neutralnosti, jer to, između ostalog, nalažu i geopolitičke okolnosti, stav je akademske zajednice u Republici Srpskoj. Svrstavanje na bilo koju stranu pogubno je i za Srpsku i BiH. Podsjećaju, da Srpska ima jasan pravac o pitanju NATO integracija kojim prati Srbiju.
– Koji je jasno opredijeljen da Srpska i Srbija ostaju vojno neutralne u odnosu prema NATO. Faktor koji je važan jeste da bi morali povećati izdvajanja za odbranu sa 0,8 na dva odsto što je dodatnih 180 miliona KM za vojsku što ova zemlja ni ekonomija ne mogu podnijeti – istakao je Nevenko Vranješ profesor FPN.
Miloš Šolaja profesor FPN smatra da će nakon krize u Ukrajini koncept neutralnosti ponovo igrati neku ulogu u međunarodnim odnosima i biće definisan vjerovatno multipolarnim odnosima u svijetu.
S tim je saglasan i Vladimir Čolović, direktor Instituta za uporedno pravo iz Beograda. Smatra da pitanje vojne neutralnosti ne zavisi samo od volje malih država, već i od velikih sila. Padom Varšavskog pakta Rusija je ostala u kako kaže pat- poziciji prema NATOu.
– Sada je to eskaliralo ulaskom ruskih trupa u Ukrajinu i sada se tu postavlja pitanje ukrajinske neutralnosti, kao i neutralnosti svih manjih država koje su u sferi uticaja i interesovanja Ruske Federacije – kaže Čolović.
Određena stručna istraživanja, pokazala su da se više od 70 odsto građana Republike Srpske i oko 50 odsto stanovništva u BiH izjasnilo protiv ulaska Bosne i Hercegovine u NATO. To su podaci koji su izneseni u Banjaluci na Okruglom stolu o temi “Koncepti neutralnosti, s osvrtom na potrebu neutralnosti BiH”.
