Dok su za godinu cijene hrane na globalnom nivou pale za 20 odsto, u Bosni i Hercegovini su porasle za 20 odsto.
Naime, Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) objavila je prije nekoliko dana da su cijene u odnosu na njihov maksimum prije godinu dana pale za 20,5 odsto.
“Indeks cijena hrane je pao 12. uzastopni mjesec u martu i u prosjeku iznosio 126,9 poena, što je za 2,1 odsto manje u odnosu na prethodni mjesec i 20,5 odsto ispod svog maksimalnog nivoa iz marta 2022, usljed veće ponude, smanjene potražnje za uvozom i proširenja Crnomorske inicijative za žito”, navodi se u saopštenju ove organizacije.
Dodaju da je indeks cijena žitarica opao za 5,6 odsto u odnosu na februar, pri čemu su međunarodne cijene pšenice pale za 7,1 odsto, pod pritiskom snažnih prinosa u Australiji, poboljšanih uslova usjeva u Evropskoj uniji, visokih zaliha iz Ruske Federacije i tekućeg izvoza iz Ukrajine.
“Iako su cijene pale na globalnom nivou, one su i dalje vrlo visoke i nastavljaju da rastu na domaćim tržištima, što predstavlja dodatne izazove za sigurnost hrane”, rekao je Maksimo Torero, glavni ekonomista u FAO-u.
S druge strane, prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH iz februara ove godine, hrana je za godinu dana u prosjeku skuplja za 20,8 odsto.
Jovan Vasilić, predstavnik Saveza udruženja potrošača RS i predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” Bijeljina, rekao je za “Nezavisne novine” da udruženja prate podatke, te da je u svim zemljama regiona hrana jeftinija.
“Visoke cijene hrane su dodatni udar na ionako prazne džepove potrošača. Po meni je za ovo isključivi krivac država, koja ima sve elemente da utiče na cijene hrane. Država jednostavno ne radi dovoljno kako bi zaštitila potrošače od nerealnih dizanja cijena hrane, a inspekcije ne kažnjavaju i ne kontrolišu dovoljno markete i ostale trgovce koji se bave ovim poslom”, naglasio je Vasilić.
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT, kazao je da je mnogo faktora koji utiču na visoke cijene hrane koje su izražene u BiH.
“Ovdje je slična situacija kao na drugim tržištima, odnosno ne spadaju cijene tako brzo kad dođe do pojeftinjenja na berzama ili na globalnim tržištima, jer čak i sa ovim visokim cijenama postoji potražnja za robom koja je egzistencijalna, kao što je hrana. Razlog je i što su zalihe nabavljane po skupljim cijenama. Treći razlog je da postoje dogovori velikih lanaca i velikih prodavaca i proizvođača o cijenama, tako da ima mnogo razloga zbog kojih cijene ne padaju tako brzo kao na globalnom tržištu. Slična situacija je i sa naftom i drugim proizvodima”, zaključio je Grabovac.
