Mrkonjići proslavljaju Svetog Vasilija – Sveti Vasilije Ostroški Čudotvorac,  jedan od najvećih svetaca u pravoslavlju!
U Manastiru Svetog Vasilija Ostroškog i Tvrdoškog u selu Mrkonjići danas će biti služena Sveta arhijerejska liturgija, na praznik posvećen ovom svetitelju, a vjernici će imati priliku da se prvi put pomole, poklone i cjelivaju mošti Svete Ane, majke Svetog Vasilija.

Obilježavanje praznika u rodnom selu jednog od najpoštovanijih svetitelja pravoslavlja, koje svake godine okupi veliki broj vjernika iz Hercegovine, ali i hodočasnika iz drugih krajeva svijeta, počeće jutrenjem.

Svetu arhijerejsku liturgiju predvodiće vladika zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije.

Sveti Vasilije Ostroški Čudotvorac – Slavi se jedan od najvećih svetaca u pravoslavlju!

Srpska pravoslavna crkva slavi Svetog Vasilija Ostroškog – velikog čudotvorca, čije se mošti kao velika svetinja čuvaju u manastiru Ostrog, u Crnoj Gori.

Pravoslavni vjernici ovog svetitelja poštuju i svetkuju u svim srpskim zemljama.

Njegova bezbrojna čuda prepričavaju se širom svijeta.

U manastir Ostrog dolaze ljudi i drugih vjeroispovesti.

Među kojima ima i muslimana koji pred moštima Vasilija Ostroškog traže spas i isceljenje od teških bolesti i muka koje su ih zadesile.

Kaže se da je Sveti Vasilije Ostroški Čudotvorac tokom života više ličio na anđela nego na čoveka.

Svoj duh je uzdigao, a telo obesmrtio.

Strogi post i bez teških poslova

Čuda koja se događaju pri molitvi Svetom Vasiliju su nebrojana.

Postoji vjerovanje da oni koje se zavjetuju da će na Svetog Vasilija otići na Duhove u manastir Ostrog, njihova bolest ili bolest nekog njihovog najmilijeg biće kao “rukom odnesena”.

Ostrog, vladika Joanikije, manastir Ostrog
FOTO: YOUTUBE PRTSCR / OSTROG TV STUDIO

Ako riješite da potražite pomoć ovog sveca, od sutra treba da počnete strogi post koji će trajati sve dok na Trojice ili Duhove ne odete na Ostrog.

Tamo se morate pričestiti.

Ako poznajete osobu koja se sprema na ovakvo putovanje, trebalo bi da joj odnesete ulja, tamjana i pamuka da sa sobom ponese i da to ostavi kod sveca “da prenoći”.

Pamuk, ulje i tamjan koji su nošeni na Ostrog treba čuvati za “ne daj Bože”.

Po narodnom vjerovanju ne bi trebalo raditi teške poslove.

Ali valja da se očisti kuća, kako bi, vjeruje se, čitave godine u domu vladali harmonija i mir.

Vjeruje se da se na ovaj praznik nikako ne bi trebalo svađati ni sa kim, posebno sa svojim najmilijima.

U suprotnom, cjela godina će vam biti baksuzna.

Naročito se treba čuvati da vas neko ne prevari.

U nekim krajevima se smatra da će biti rodna godina ako na ovaj dan padne snijeg ili bude oblačno.

Smatran za sveca još tokom života

Sveti Vasilije Ostroški Čudotovorac rođen je u selu Mrkonjići, u Popovom polju u Hercegovini, u Republici Srpskoj.

Odakle je otišao u trebinjski manastir Uspenija Presvete Bogorodice, gde se zamonašio i započeo život podvižnika.

Kao episkop zahumsko-hercegovački i skenderijski živio je u manastiru Tvrdošu.

Služio pravoslavnoj vleri i ćuvajući svoje vlernike od turskih svireposti.

Kada su Turci razorili Tvrdoš, Vasilije se preselio u manastir Ostrog,

Tamo je nastavio podvižnički život i gde se upokojio 1671.

Manastir je dobio ime po brdu koje se uzdiže iznad njega i podeljen je na Gornji i Donji Ostrog,

Vjernici dolaze na poklonjenje svetitelju, posebno na praznik Duhova, 50 dana po Vaskrsenju.

Manastir Ostrog, čije su svetinje vekovima zidali vjerni priložnici, ne može se meriti po arhitekturi i freskama sa velikim srednjovekovnim manastirima.

Ali im je ravan po svojoj duhovnoj snazi.

Milioni vjernika na poklonjenju svetitelju

Ubrzo posle smrti svetitelja, ljudi su počeli da dolaze na njegov grob kako bi se iscelili i našli utjehu.

Bio je smatran za sveca još tokom života, a kako je vrijeme odmicalo posle njegove smrti, kult je sve više i više jačao.

Iako se sveci ne porede, Sveti Vasilije Ostroški se smatra jednim od najvećih svetitelja u SPC.

Njegove mošti obilazi hiljade vkernika svakodnevno, a svakog 12. maja manastir Ostrog bude premali da primi sve vjernike koji dođu na poklonjenje.

autor; Faktormagazin/ http://kurir.rs