Evropska komisija spremna je da u martu naredne godien da odobri otvaranje pregovora sa BiH, ali je do tada potreban dodatni napredak u reformama i ispunjavanju ključnih obaveza. Potvrđeno je ovo nakon današnjeg sastanak u okviru Političkog foruma EU i BiH održanog u Briselu. Da EU traži prilagođavanje kroz reforme, odnosno da odluke autonomno donose domaće vlasti, a ne stranci, naglasio je nakon sastanka predsjednik Srpske Milorad Dodik i poručio da Ustav BiH mora biti poštovan.
Republika Srpska jeste za evropski put – ali na tom putu ima mnogo neriješenih pitanja. Mora se poštovati ustavna struktura BiH, a strane sudije otići iz Suda BiH. To je demokratska Evropa kojoj teži Srpska, osnovna je poruka predsjednika Milorada Dodika evropskim zvaničnicima u Briselu. Sastanak sa evropskim komesarom za proširenje Oliverom Varheljijem, Dodik ocjenjuje dobrim. Kaže, čule su se ohrabrujuće poruke.
– Očigledno Republika Srpska bez vidljivosti neće moći biti dio paketa saglasnosti za EU, ako treba da na kraju tog puta bude eliminisana, Republika Srpska u tome neće učestvovati. Mi to pratimo. Imate neke parlamentarce koji su izlobirani, koji to komentarišu. Moje pitanje njima je kakvo je to vladavina prava, ako je neki stranac Kristijan Šmit, a predstavlja se kao visoki predstavnik koji je nelegitimno tu – rekao je Dodik.
Iako je odlazak stranih sudija i zatvaranje OHR-a i evropski uslov, stavovi domaćih aktera nisu usaglašeni ni u Briselu. Vladajuće stranke iz Federacije priznaju – to jeste uslov Brisela, ali nude izgovore.
– Strane sudije treba da odu jednog dana, ili treba da odu sada ali da se načine promjene i formulacije Ustavnog suda. Evo Bošnjaci koji imaju preko 50 odsto, ako govorimo o etničkom sazivu, naravno da očekujemo da pola toga Ustavnog suda bude Bošnjaka. Ako ne govorimo o etničkom rješenju, spremni smo da razgovaramo i o nekim drugim formulama – rekao je predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković.
Republika Srpska je dio rješenja, a ne problema, ponovio je i u Briselu predsjednik Dodik. Јasno je, kaže da smo za evropski put, ali uz uslov očuvanja nadležnosti Srpske.
– Donijeli smo pet ili šest zakona i kada je došlo do Ustavnog suda BiH, tu je nastao zastoj. Ustavni sud je nezaobilazna tema. Možemo da razgovaramo, a to je da Apelaciono vijeće ima sjedište u Banjaluci, ali još nemam saglasnost za takvo nešto. I uz to Zakon o sprečavanju pranja novca, to bi se moglo završiti – naveo je Dodik.
Formula za uspjeh EU integracija, i za predsjedavajuću Savjeta ministara Borjanu Krišto, prije svega je poštovanje ustavne strukture i nadležnosti institucija na svim nivoima vlasti. Evropski komesar iako vidi napredak, uvjeren je da BiH može učiniti više i bolje.
– Vidimo veliki napredak u reformama, nove vlade uspostavljene su na svim nivoima vlasti, brzo se usvajaju budžeti, a sve političke stranke prepoznale su evropske integracije kao prioritet – izjavio je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji.
– Samo kroz iskreni dijalog i koncenzus u donošenju odluka kroz uspostavljeni mehanizam koordinacije, te poštovanje ustavne strukture i nadležnosti institucija na svim nivoima vlasti možemo osigurati trajnu stabilnost, prosperitet, provedbu reformi i konačnu integraciju u europsku porodicu – dodala je predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto.
Bez dogovora o ključnim političkim pitanjima BiH neće moći da bude dio evropskog Plana rasta za regiju Zapadnog Balkana, kroz koji je za infrastrukturne i projekte prilagođavanja EU obezbjeđeno 6 milijadi evra.
– Ali za to postoje određeni uslovi ako ti uslovi znače prekompoziciju ustavnih rješenja onda moramo potpuno biti uvjereni činjenice da mi iz Srpske nismo partneri za takvo nešto – rekao je zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara BiH Staša Košarac.
BiH je do sada usvojila niz reformskih zakona i političkih strategija koje su sastavni dio evropskog puta. Usaglašen je Zakon o borbi protiv pranja novca, planovi za migracije i borbu protiv terorizma, sprovedene nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina. Ukoliko BiH nastavi ovom dinamikom, Varhelji najavljuje u martu 2024. godine, BiH bi mogla da dobije i zvaničan status pregovarača.
