Iz Doma zdravlja Prijedor navode da im je novi cjenovnik zdravstvenih usluga, koji je stupio na snagu prošlog mjeseca, otežao rad. Direktor Miloš Marjanović kaže da su novim cjenovnikom ukinute neke od ranijih usluga.
„Pregovaramo sa Fondom zdravstvenog osiguranja, pojedinačno kao ustanova, a i preko Aktiva direktora na primarnom nivou, da se određene usluge vrate, prije svega vezano za prevenciju. Drugi aspekt je da je došlo do smanjenja cijena pojedinih usluga u cjenovniku, što utiče na prihod domova zdravlja u smislu smanjenja prihoda od participacije koja je vezana za cjenovnik zdravstvenih usluga. Pregovaramo sa Fondom da se neke cijene vrate na prethodni nivo, neke da se povećaju. Obavezu participacije nemaju najugroženije grupe, stanovnici do 18 godina i stanovnici preko 65 godina, tako da ne vidimo razlog koji je prepreka da se te usluge povećaju za nekih 20 do 30 odsto kako bi vratili prihode od participacije na nivo iz 2023. godine“, izjavio je Marjanović.
On podsjeća da je osim cjenovnika, gorući problem zdravstvenih ustanova nedostatak kadra.
„Nedostaje doktora porodične medicine. Pojedini su već pred penzijom, ove godine idu dva u penziju, sljedeće godine isto tako. S obzirom da porodična medicina trenutno nije atraktivna za specijalizaciju, dugoročno ćemo se suočiti sa problemom nedostatka ovog kadra. Uputili smo dopise Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS sa prijedlozima kako da se problemi rješavaju, ali to je sistemski problem koji se rješava na nivou Ministarstva i sa kojim će vrlo brzo morati da se uhvate ukoštac“, ističe on.
Dodaje da su kratkoročni prijedlozi Doma zdravlja da se kadru koji ispunjava uslove za penziju omogući dalji rad.
„Drugi aspekt je da se na neki način na primarnom nivou ispromoviše porodična medicina kao atraktivna medicina doktorima opšte prakse, ali to zahtijeva ozbiljniji pristup i više resursa u finansijskom smislu, međutim to domovi zdravlja ne mogu sami. To je dugoročni problem koji će se morati rješavati na nivou zdravstvenog sistema“, smatra Marjanović.
Dodaje da je prijedorski Dom zdravlja u prošloj godini mnogo uradio na uređenju objekata i poboljšanju kvaliteta usluga, a veliki broj radova najavljuje i za ovu godinu. Marjanović kaže da su u 2023. počeli radovi na renoviranju Centra za fizikalnu rehabilitaciju u zajednici (CBR).
„U CBR-u su dvije prostorije dobile potpuno novi izgled, a komplet služba će biti renovirana do kraja tekuće godine. To je veliki projekat, početkom marta počeli smo sa renoviranjem RTG službe. To je služba koja je bila u najgorem stanju, nije bila obuhvaćena renoviranjem u prethodnim godinama, tako da smo se ozbiljno prihvatili posla. Nova stolarija je stavljena. Do maja biće završeno renoviranje i Služba će dobiti novi izgled, tako da ćemo imati šta pokazati“, rekao je Marjanović.
U planu je da se u drugoj polovini godine renovira Služba pedijatrije.
„Ona bi dobila potpuno novi izgled, od ulaza do svih prostorija. To nam je vrlo bitno, zato što je to osjetljiva kategorija pacijenata“, kaže on.
Marjanović podsjeća da su u 2023. renovirane prostorije u ambulanti u LJubiji te da je uz pomoć Grada uređen i pristupni put.
„U ambulanti u Omarskoj smo asfaltirali ulaz u Hitnu pomoć, renovirali smo par prostorija. Ambulantu na Urijama smo djelimično renovirali, prostorije stomatoloških ambulanti. To ćemo nastaviti u drugoj polovini ove godine, završićemo s tim i krenuti sa renoviranjem prostorija porodične medicine na Urijama. U ambulanti u Brezičanima vratili smo rad stomatološke ambulante sa ciljem poboljšanja kvaliteta usluga. Bilo je u planu da se stomatološka ambulanta otvori i u LJubiji do kraja 2023, ali smo čekali da se završi renoviranje prostorija, tako da su nam sada ispunjeni uslovi da otvorimo stomatološku ambulantu. U prostorijama ambulante u Kozarcu povećali smo broj dana rada stomatološke ambulatne na tri dana sedmično. Otvorili smo stomatološku ambulantu u Osnovnoj školi ‘Petar Kočić’ i u planu je da je do kraja godine otvorimo u Osnovnoj školi ‘Branko Ćopić’“, ističe on.
Marjanović podsjeća da je prošle godine nabavljen i digitalni ortopan, u okviru RTG službe i Službe stomatologije.
„Tako smo građanima obezbijedili najnovija 3D snimanja tim aparatom i više ne moraju komercijalno plaćati te usluge, znatno je jeftinije da u našim službama to rade. U Službi laboratorije omogućili smo u prošloj godini uzimanje laboratorijskih uzoraka u svim područnim ambulantama“, kaže on.
Marjanović dodaje da je sve radove na objektima Dom zdravlja finansirao vlastitim sredstvima.
„Te radove rade zaposleni u Domu zdravlja, tako da ne angažujemo vanjske dobavljače i pravimo velike uštede. To je pozitivna stvar sa naše strane u smislu uštede“, ističe on.
Podsjeća da je prošle godine trebalo da bude izgrađen poseban izlaz za vozila hitne pomoći, pored Službe medicine rada i Pedijatrije, ali da je taj posao usporen zbog projektnih aktivnosti. Prema nevladinom sektoru aplicirali su sa projektom koji bi omogućio proširenje djelatnosti Centra za zaštitu mentalnog zdravlja, ali uključio bi i preseljenje Centra na novu lokaciju.
Marjanović podsjeća da Dom zdravlja od 2022. godine posluje na trezoru te da je njegov izvještaj o finansijama dio konsolidovanog bilansa Grada. On navodi da ova zdravstvena ustanova sve svoje finansijske obaveze izmiruje na vrijeme. Veći dio prihoda Dom zdravlja dobija od Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske na osnovu broja osiguranih pacijenata kojih je u ovoj godini oko 56.200.
Portparol Fonda zdravstvenog osiguranja RS Darija Filipović Ostojić kaže da su novim cjenovnikom omogućene dodatne usluge u porodičnoj medicini poput ultrazvučnog pregleda, spirometrije, dermaskopije.
„Novi cjenovnik je predvidio da kod propisivanja recepata za hroničnu terapiju pacijenti više ne moraju da odlaze kod porodičnog doktora samo da bi platili participaciju, mogu sada direktno da po lijekove odlaze u apoteku i neće imati obavezu da se vraćaju u ambulantu porodične medicine kako bi platili participaciju. Naravno, ovdje postoji izuzetak, kada ljekar procijeni da je potrebno obaviti pregled ili određene konsultacije sa pacijentom“, izjavila je ona.
Dodaje da se po pitanju participacije rade analize, te da će svi prijedlozi zdravstvenih ustanova, koji se pokažu kao bolje rješenje, biti uvaženi, jer su podzakonski akti podložni izmjenama.
