Retro alarm clock on wooden table. Nature background.
Strijepite li od skorašnjeg ranog spuštanja mraka ili se radujete što ćete “zauzvrat” dobiti jedan sat sna ekstra? Naučnici pokreću studiju koja će pomoći da dobijemo bolji uvid u to kako ustvari utiče na vaše generalno stanje i doživljavanje vremena.
U noći između 26. i 27. oktobra 2024. godine, kazaljke na satu pomaknuće se jedan sat unazad, čime će se vratiti standardno srednjoevropsko vrijeme i završiti period ljetnog računanja vremena. Provedene studije su se uglavnom fokusirale na negativne aspekte proljećne tranzicije poput uticaja na san i kognitivno funkcionisanje.
Međutim, o zimskom pomicanju kazaljki zna se mnogo manje, kao i o uticaju obje promjene kazaljki na našu percepciju vremena.
– Zanima nas šta se događa kad se uhodani osjećaj za vrijeme odjednom prekine eksternim putem: osjećaju li se ljudi kao da imaju manje ili više vremena, utiče li to pozitivno na njih, ili pak negativno? – pita se profesorka Ruth Ogden sa Univerziteta u Liverpoolu, voditeljka studije.
Vrijeme kao psihološki element
– Vrijeme se kao psihološki element često zanemaruje. Naši životi oblikovani su satovima i svi mi se oslanjamo na vlastitu, unutrašnju percepciju vremena. Ali imamo prilično manjkavo razumijevanje toga kako ono utiče na nas kao i toga što bi se moglo poduzeti kako bismo poboljšali živote ljudi – prenosi Guardian.
Ogden se za ovo polje zainteresovala nakon što je doživjela saobraćajnu nesreću tokom koje je iskusila usporavanje vremena.
Od tada je istraživala kako emotivno nabijeni događaji, poput karantina mogu imati distorzivno djelovanje na percepciju vremena.
– Saznala sam da ljudi koji su se dobro nosili s pandemijom i imali niže nivoe anksioznosti, depresije i stresa, karantin doživjeli prilično brzo, dok su ljudi koji su ga doživjeli sporo bili više izolovani od društva, depresivni i generalno nezadovoljniji sa ostvarenim nivoom interakcije s drugima – kazala je Ogen.
Studija je otvorena za sve odrasle osobe u Ujedinjenom Kraljevstvu i uključuje ispunjavanje onlajn ankete o njihovim svakodnevnim životima i vremenskom pritisku s kojim se suočavaju. Učesnici su je ispunili ili tokom sedmice prije ili nakon promjene sata, ili oboje.
Drugačije skupine
Jedno pitanje na koje se Ogden i njene kolege nadaju odgovoriti je doživljavaju li društveno marginalizovane skupine ili oni koji se bore s vremenskim pritiskom, poput zaposlenih roditelja, promjenu sata drugačije od ljudi koji imaju veću kontrolu nad svojim vremenom.
– Posebno nas zanima odnos između vremena i moći, te kako kada drugi ljudi kontrolišu vrijeme, to može stvoriti razne vrste nepravde za određene skupine – rekla je profesorka Patricia Kingori.
Na primjer, Kingori i brazilske kolege rade sa ženama čija djeca imaju dugotrajne probleme kao posljedicu zaraze Zika virusom. Prema međunarodnom pravu, postoji samo kratak vremenski period tokom kojeg takvi pojedinci mogu podnijeti tužbu protiv države, “ipak, kada su ljudi doživjeli traumu, često nisu u mogućnosti skupiti resurse da obave stvari na vrijeme kako bi ispoštovali ovaj rok , iako se i oni mogu osjećati kao da je vrijeme usporilo”, rekla je.
Kontrola vremena je vrsta moći
Drugi primjer je društveni pritisak koji mnoge žene osjećaju da imaju djecu tokom vrlo uskog perioda svojih plodnih života – uopšteno između srednjih 20-ih i srednjih 30-ih.
– Radila sam i s mamama tinejdžerkama i sa starijim ženama koje su posjećivale klinike za neplodnost, a jedna od zanimljivih stvari je da su u oba slučaja žene često osjećale da su uhvaćene u ‘krivom trenutku’, iako biološki gledano, mogle su imati djecu – rekla je Kingori te dodala: “Kontrola vremena je vrsta meke moći koja djeluje na nas na načine koji nas često mogu učiniti da se osjećamo kao da smo zakasnili i kao da moramo ‘uloviti korak’, a ipak je često ne vidimo kao oblik moći.”
Dugoročni cilj projekta je identifikovati i strategije koje bi mogle pomoći u rješavanju takvih nejednakosti, potencijalno dovodeći do poboljšanja individualne i društvene dobrobiti.
– Za mene, promjena sata nam daje mali uvid u to što se događa kada se vrijeme promijeni za sve ostale, ali nije se baš promijenilo na isti način za vas, ili kada društvo nametne neka ograničenja na vaše vrijeme. Takođe pokreće zanimljive ideje, poput trebamo li imati ljudsko pravo na vrijeme – rekla je Ogden, prenosi N1.
