Okružni sud u Prijedoru osnivanjem je preuzeo u nadležnost hiljadu predmeta od do tada nadležnog Okružnog privrednog suda u Banjaluci, među kojima je bilo predmeta u kojima sudski postupci traju i po 12 godina, a danas, za nepunih osam godina rada.
Okružni sud u Prijedoru osnivanjem je preuzeo u nadležnost hiljadu predmeta od do tada nadležnog Okružnog privrednog suda u Banjaluci, među kojima je bilo predmeta u kojima sudski postupci traju i po 12 godina, a danas, za nepunih osam godina rada, starosna struktura neriješenih predmeta veoma je zadovoljavajuća budući da su svega 24 predmeta starija od pet godina, izjavila je predsjednik ovog suda Dijana Mazalić Nović.
Ona je navela da je u 2024. godini priliv veći za 303 predmeta nego u 2023. godini, a da je i broj riješenih predmeta u 2024. godini veći za 181 nego u prethodnoj godini.
“Od 409 predmeta, s koliko smo počeli ovu godinu, samo 24 su inicirana prije 2020. godine, što je fantastičan rezultat. To je pokazatelj da je došlo do poboljšanja efikasnosti suda, pogotovo kada se ima u vidu i činjenica da je dužina trajanja postupka znatno smanjena”, rekla je Novićeva Srni.
Ona je naglasila da je dužina trajanja parničnih postupaka sa 263 dana u 2023. godini smanjena na 210 dana u 2024. godini, a jedan od strateških ciljeva suda jeste približiti se potpunoj ažurnosti, odnosno da se procesne radnje preduzimaju u zakonskom roku, koji u parničnim predmetima iznosi 180 dana, što bi se moglo dostići već u ovoj godini na parničnom referatu, koji ujedno ima i fantastičnu ažurnost budući da je samo jedan predmet iniciran 2022. godine, dva 2023. godine, a svi ostali 2024. godine.
“Što se tiče kolektivne norme, od osnivanja suda uvijek smo ostvarivali više od 100 odsto. Čak i u 2020. godini, kada se zbog vanrednih okolnosti u pandemiji virusa korona nije ni ocjenjivao rad sudija, mi smo imali 99,7 odsto, a najviši procenat bio je 137,09 u 2021. godini”, istakla je Novićeva.
Prema njenim riječima, u periodu od 2019. do 2024. godine kvalitet rada suda, koji se mjeri brojem potvrđenih, preinačenih i ukinutih odluka, kretao se od 87 do 95 odsto, a realizacija plana rješavanja predmeta od 81 do 88 odsto, gdje treba imati u vidu da od osnivanja suda 2017. godine do danas nije popunjena sistematizacija u pogledu potrebnog broja sudija i da sve vrijeme radi troje umjesto pet sudija, a u ovoj godini se očekuje imenovanje četvrtog sudije.
“Bila sam u specifičnoj situaciji kada sam prvi put imenovana za predsjednika ovog suda 2017. godine. Nismo imali ništa od materijalno-kadrovskih uslova za rad suda – niti poslovni prostor, niti opremu za rad suda, kao ni zaposlene administrativne radnike. Osim mene, imenovane sudije nisu imale iskustva u privrednim sporovima ili nisu imale sudijskog iskustva uopšte. Mi smo doslovno počeli od nule, bili podstanari u pet kancelarija, a danas imamo vrhunske materijalne uslove za rad kakve malo koji sud u Republici Srpskoj ima. Izdvojiću samo prostor za arhivu od 80 metara kvadratnih, a to je problem s kojim se većina sudova bori”, pojasnila je Novićeva.
Ona je najavila da će se ovaj sud još više otvarati ka javnosti jer je jedan od strateških ciljeva veća transparentnost u radu, te da se stoga radi na stalnom ažuriranju i dodatnim objavama na veb-sajtu.
“Ovih dana smo počeli da objavljujemo sudske odluke, a propisano je da se objavljuju anonimizirane odluke u parničnim predmetima od javnog interesa, predmetima stečaja, predmetima koji se odnose na diskriminaciju, zaštitu životne sredine, autorskih prava, zaštitu intelektualne svojine, zaštitu potrošača, privatizaciju, privredne sporove sa inostranim elementom, sporove o imovini Republike Srpske, kao i u sporovima gdje se zauzimaju pravni stavovi i rješavaju pravne situacije koje mogu biti interesantne i drugim subjektima”, rekla je Novićeva.
Ona je najavila da će i svaka prodaja nekretnina biti objavljivana na veb-sajtu, pored obaveznog objavljivanja na oglasnoj tabli suda, te da će na taj način informacije biti dostupne široj javnosti.
“Započeli smo i aktivnost likvidacije po službenoj dužnosti. Među više od 3.000 poslovnih subjekata upisanih u sudski registar poslovnih subjekata ovog suda, procjena je, na osnovu iskustva drugih privrednih sudova, da je oko 1.000 onih koji nisu uskladili svoje poslovanje i oblik organizovanja sa Zakonom o privrednim društvima i koji će, nakon sprovedenog postupka likvidacije po službenoj dužnosti biti brisani iz registra poslovnih subjekata. Spisak brisanih privrednih subjekata, po svim osnovama, biće takođe dostupan i redovno ažuriran na našoj veb-stranici“, dodala je Novićeva.
Ona je podsjetila na to da su privredni sudovi primarno i osnovani da se poveća efikasnost i ubrzaju postupci u privrednim sporovima, jer su to postupci velike vrijednosti, često višemilionske, što položaj sudije u privrednim sudovima čini težim i odgovornijim.
“Različit je položaj sudija i kod nas, pa sam kao sudija Osnovnog suda u Prijedoru imala i po 1.000 otvorenih predmeta u radu, dok su kolege u manjim sudovima u isto vrijeme imali po 250. A onda sam na jednom studijskom putovanju u Švedskoj od tamošnjeg sudije saznala da ima u radu devet predmeta. Taj sudija nema ni propisanu normu jer će svakako sve uraditi u propisanim rokovima, a mi, na primjer, na parničnom referatu imamo normu 16 predmeta u meritumu mjesečno”, navela je Novićeva.
Ona je dodala da je percepcija javnosti o sudijama da su to zaposlenici koji imaju velike plate i ogromna ovlaštenja, a da se prenebregava činjenica koliko odgovornosti i tereta nose, posebno u malim sudovima gdje nema podjele po referatima nego svi rade na svim referatima.
“To je jako teško i veliki je izazov u tom smislu postići kvalitet. Uopšte, posao sudije je težak jer traži usredsređenost i posvećenost, i nosi veliku odgovornost. Ali je ujedno, po ličnom mišljenju, i jako lijep, jer je kreativan i zahtijeva visok stepen logičkog razmišljanja, jer nijedan zakon nije tako savršen da može dati odgovor na svaku pravnu situaciju. Uvijek tvrdim da je posao sudije vrhunski posao u pravnoj struci, kao i da je svaka presuda malo autorsko djelo”, zaključila je predsjednik Suda Dijana Mazalić Nović.
