Ove godine obilјežava se 80 godina od proboja poslјednje jasenovačke grupe logoraša. Donja Gradina, kao jedno od klјučnih mjesta stradanja tokom ustaškog režima, svjedoči o sistematskom ubijanju Srba, Jevreja i Roma. O značaju očuvanja sjećanja na ove tragične događaje, izazovima u suočavanju s prošlošću i ulozi „Spomen-područja Donja Gradina“ u tom procesu, za „Kozarski vjesnik“ govori Tanja Tuleković, direktorica ove ustanove, koja već dugi niz godina posvećeno radi na očuvanju istorijske istine o ovom najvećem stratištu srpskog naroda u Drugom svjetskom ratu.
„Spomen-područjeDonja Gradina“ ima klјučnu uloguu očuvanju kolektivnog pamćenja o stradanjima tokom NDH. Koliko je danas teško boriti se sa izazovima koje nosi suočavanje sa prošlošću?
– Javna ustanova „Spomen-područje Donja Gradina“ poslјednjih godina se nametnula kao lider u istraživanju i prezentaciji istorijskih činjenica vezanih za istoriografiju NDH, formiranje Koncentracionog logora Jasenovac, sa naglaskom na njegovo najveće stratište – Donju Gradinu. S tim u vezi, predstavlјamo važan faktor u očuvanju sjećanja i kreiranju sadržaja koji se mogu koristiti u obrazovne svrhe. Izazovi jesu veliki, ali kada se ovoj temi pristupi naučno i objektivno, uz korišćenje metodologija relevantnih istraživačkih centara poput Memorijalnog centra „Jad Vašem“ iz Izraela, dobijamo kvalitetne programe, ali i odgovore na sve izazove koje nosi ovo vrijeme.
Koliko su važna istraživanja i dokumentacija o zločinima u Jasenovcu i Donjoj Gradini u razumijevanju širine i dubine genocida koji je počinjen nad Srbima, Jevrejima, Romima i drugim narodima?
– Itekako su veoma važni. Istraživanja masovnih grobnica koja su više puta vršena u Donjoj Gradini, ali i na drugim lokacijama, dokazuju ustaške zločine genocida. Položaj i raspored grobnica u Donjoj Gradini pokazuju plansko i sistematsko ubijanje nevinih Srba, Jevreja i Roma. Devet grobnih polјa sa 105 masovnih grobnica svjedoči o ogromnim razmjerama zločina i predstavlјa dokaz koji se ne može osporiti. Izuzetno su važna i usmena svjedočanstva koja smo prikupili poslјednjih godina, jer je sve manje živih jasenovačkih svjedoka. Zbog toga nam je veoma značajna prikuplјena građa kojom možemo dokumentovati ono što se nalazi u literaturi i arhivskim dokumentima. Fotografije takođe predstavlјaju važan prilog istraživanju ustaškog zločinačkog genocida, a moram naglasiti da nam i danas pristižu fotografije i podaci o žrtvama koje nam dostavlјaju njihovi potomci, što je veoma važno.
U današnjem vremenu, kada se često suočavamo sa pokušajima minimiziranja ili relativizacije zločina iz prošlosti, kako društvo može osigurati da se istorijska istina sačuva i kontinuiranoprenosi na mlađe generacije?
– Prije svega, važno je da u svojim domovima učimo djecu o prošlosti. Potkozarje je dalo najviše žrtava. Nema kuće koja nije imala barem jednog pretka koji je stradao u sistemu logora Jasenovac. Drugi korak su škole, gdje se ova tema obrađuje u nastavnim programima. A najvažniji je upravo dolazak na autentično mjesto stradanja – Donju Gradinu, gdje kustosi kroz istorijski čas upoznaju posjetioce sa svim činjenicama vezanim za Jasenovac i Donju Gradinu.
Virtuelna prezentacija istorije postaje sve važnija. Koje tehnologije ili pristupe smatrate klјučnim za bolјe razumijevanje i doživlјaj istorijskih trauma kod mladih lјudi?
– Pratimo savremene trendove u muzeologiji, pa smo mnoge sadržaje prilagodili internet formama. Ipak, potrebno je veliko predznanje i temelјno razumijevanje da bi se teme mogle predstaviti u kraćim digitalnim formatima. Javna ustanova „Spomen-područje Donja Gradina“ ima svoju internet stranicu, YouTube kanal i platformu X, gdje se mogu pratiti naše prezentacije i aktivnosti.
Šta bi još trebalo biti uklјučeno u muzej u Donjoj Gradini kako bi se stvorio edukativni prostor koji ne samo da čuva sjećanje, već nudi platformu za dijalog o prošlosti i sadašnjosti?
– Potrebni su adekvatni sadržaji poput memorijalnog muzeja, edukativnog i istraživačkog centra, biblioteke, depoa i slično. Na taj način bi prezentacija memorijala bila potpunija i sadržajnija.
Kako će ove godine biti obilјežen Dan sjećanja na 700.000 žrtava ustaškog zločina – genocida u logoru Jasenovac?
– Memorijalna akademija će biti održana 26. aprila u Domu kulture u Kozarskoj Dubici. Ove godine program priprema Narodno pozorište Republike Srpske. Dan sjećanja, 27. april, počinje liturgijom u Kozarskoj Dubici. U 10.00 časova biće otvorena izložba učeničkih likovnih radova na temu sjećanja na žrtve Koncentracionog logora Jasenovac, u saradnji sa Republičkim pedagoškim zavodom. Nakon toga slijedi protokolarni dio u kojem će zvaničnici položiti vijence i odati počast žrtvama ustaškog zločinačkog genocida.
Koji su planovi za budući rad na očuvanju kulture sjećanja na stradanje u Jasenovcu i Donjoj Gradini?
– Svake godine podižemo lјestvicu u prezentaciji kulture sjećanja. Nastavićemo sa naučnim konferencijama, okruglim stolovima i simpozijumima, uz učešće stručnjaka iz regiona, ali i iz drugih dijelova svijeta. U planu je i učešće na evropskim konferencijama koje organizuju relevantne institucije. Takođe, radimo na unapređenju edukativnog programa i pripremi materijala koji se u saradnji sa Republičkim pedagoškim zavodom predstavlјaju učenicima širom Republike Srpske.
