Četvrti dan nakon Vaskrsa naziva se Zeleni četvrtak i kao svi dani tokom Svijetle nedjelje praćen je brojnim običajima.
Na Zeleni četvrtak poslije Vaskrsa bilo bi dobro započeti neki posao, posebno onaj koji vam nije do tada išao, jer će vam donijeti mnogo uspjeha, prema narodnom vjerovanju. Treba se i pomoliti za ostvarenje neke želje čije ispunjenje dugo iščekujete. Ovo je momenat kada bi ostvarenje moglo da uslijedi.
U narodu je ovaj dan, poslije Garave srijede, koju prate ovi običaji, poznat i kao Bijeli ili Zeleni četvrtak, a u istočnoj Srbiji se cela nedelja, a posebno četvrtak praznuje da bi bila rodna godina. U ovim predelima se od četvrtka pa do Spasovdana svetkuju tako što se ništa ne radi u poljima ni sa stokom. Ostali poslovi su dozvoljeni, piše Žena Blic.
Ukorenjeno je vjerovanje da je Vaskrs najveći praznik u godini i da su u skladu sa tim zalihe hrane na izmaku. Zato je i razumljivo što je u osnovi praznovanja ove sedmice staranje o hrani i rodnosti ljetine.
Jedino što se nikako ne preporučuje jeste da ne pravite svadbeno veselje, jer bi muzika i galama, ako je vjerovati predanje, mogli uplašiti i otjerati “dobra božanstva”.
Na Zeleni četvrtak nadovezuje se Istočni petak, dan posvećen Presvetoj Bogorodici.
FOTO: DEJAN BOŽIĆ/RINGIER
U pojedinim krajevima Srbije žene na Svetli petak treba da porane i u ranu zoru odu na najbliži izvor, gdje se umivaju, piju vodu, beru cveće, vesele se i vraćaju kući tek uveče, pa će im cijela godina proći u sreći i veselju.
Ovaj praznik, kao slavu, obilježavale su mehandžije, a riječ je i o seoskom prazniku u nekim krajevima gde se zbog toga kolje jagnje.
Na ovaj dan se u selima oko Niša i Pirota ponovo farbaju jaja kao i za Vaskrs, samo što su ova namijenjena mrtvima. Ona se nose na groblja na Pobusni ponedjeljak.
