O Dejtonu iz ugla povratnika. U Drvaru se o mirovnom sporazumu, koji je zaustavio rat u Bosni i Hercegovini razgovaralo sa posebnim akcentom na sprovođenje aneksa koji se odnosi na povratak.
Pojedini učesnici današnjeg okruglog stola smatraju da Dejton političarima služi kao floskula, jer umjesto okretanja prema budućnosti, u BiH-a već dvije decenije traju politička previranja i međunacionalni konflikti, od kojih građani, a posebno povratnici, nemaju nikakve koristi.
Prvi povratnici, organizovano, počeli su se vraćati baš u ovu opštinu još 1997. godine. Stariji se vraćaju i za sada ostaju, mlađi ovdje ne vide priliku za život. Iako sanjaju o povratku u rodno mjesto, posla nema.
– Imama veliku želju, ja mislim da svaki čovek koji je ovdje i generalno u Krajini rođen želi živi da živi u, ali uslovi su nemogući tako da se svako bori na svoj način i kako može – kaže Dunja Balaban.
Srpsko stanovništvo je prognano iz Drvara samo mjesec dana prije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
U Drvaru danas živi nešto više od sedam hiljada srpskih povratnika. Međutim, Drvarčani poručuju ukoliko ne dobiju pomoć nadležnih institucija i vlasti ponoviće se slika od prije 20 godina kada je potpisan Dejtonski mirovni sporazum, a Drvar bio pust jer je u njemu ostalo da živi tek nekoliko Srba.
Glavni inicijator povratka u Drvar još od 1997. godine bio je Mile Marčeta. Danas izjavljuje, protiv povratničke populacije u Drvaru sve se urotilo.
– Ukoliko ne bude normalnih ljudi, ljudi koji zdravo gledaju na čovjeka mi nemamo nikakvu perspektivu i vjerovatno će se ovo prepustiti jednoga dana nekome ko će doći na ove prostore jer će Srba nestati, Srbi će nestati u federaciji ako se ovaj trend nastavi – kaže Marčeta.
Rat je završen, Dejton je donio mir i mogućnost za povratak na ognjišta ili zgarišta, taj dio ovog sporazuma je ispoštovan. Međutim, svakodnevna “borba za opstanak” povratnika ne prestaje. Nadležni smatraju da dio ovog sporazuma nije ispoštovan, jer postoje barijere unutar različitih struktura na nivou BiH.
– To je sve ono što se nalazi u spektru ljudskih prava, a prije svega prava koja se odnose na egzistencijalni i ekonomski dio a to je zapošljvanje i povratak na određena radna mjesta, zapošljavanje u javnim institucijama i sektoru – kaže načelnik opštine Drvar Stevica Lukač.
Presjek u primjeni Dejtonskog mirovnog sporazuma napravio je akademik Savo Kukić. Elementarni zaključak je – u posljednjih 20 godina, iz perspektive prosječnog čovjeka nije napravljen niti jedan korak.
Kukić kaže da je Bosna i Hercegovina sve manje i srpska i hrvatska i bošnjačka i sve više liči na, kako kaže, spaljenu zemlju.
Osim OEBS-a, predstavnici relevantnih institucija kao ni ambasade nisu se odazvali današnjem pozivu da učestvuju na okruglom stolu u Drvaru, Dejton – Pariz, 20 godina poslije.
