Popis u BiH, presuda u Hagu i izbori u SAD kroje sudbinu RS?

Aktuelni status Republike Srpske i njen budući položaj unutar Bosne i Hercegovine u značajnoj mjeri mogla bi da obilježe tri potencijalna događaja, odnosno situacije čiji se raspleti očekuju ove godine. Objavljivanje rezultata popisa stanovništva i domaćinstava u BiH, zatim presuda Haškog tribunala protiv prvog predsjednika Srpske Radovana Karadžića, te američki predsjednički izbori, svaki na svoj način, ostaviće trag na društvenim i političkim prilikama u zemlji u kojoj živimo.

Analitičari ocjenjuju da bi prvi u nizu ovih događaja mogao da doprinese većim zahtjevima za unitarizaciju zemlje, posebno ukoliko se ostvare bošnjačke težnje da se u rezidentne stanovnike uvrste i oni koji rade i školuju se u inostranstvu, što bi Bošnjacima vjerovatno omogućilo da postanu narod sa natpolovičnom većinom u BiH. Nadalje, generalna procjena je da će presuda Karadžiću, koja je najavljena za 24. mart, imati najviše uticaja na status RS, posebno ukoliko u Haškom tribunalu budu istrajali na kvalifikaciji “genocid”. Političari i analitičari ocjenjuju da nije isključeno da to aktuelizuje i zahtjeve za ukidanje Srpske, uz obnovljene pokušaje da RS bude proglašena “genocidnom tvorevinom”. Na kraju, iako sa najmanjom žestinom, posljedice na položaj RS vjerovatno će imati i rasplet ovogodišnjih predsjedničkih izbora u SAD, a poznavaoci međunarodnih političkih prilika i odnosa procjenjuju da bi, u slučaju dolaska kandidata Demokratske stranke Hilari Klinton u Bijelu kuću, BiH, pa tako i RS i njeno političko rukovodstvo, vjerovatno došli u fokus američke administracije.

Politički analitičar, publicista i član Glavnog odbora SNSD-a, Rajko Vasić, procjenjuje da će vjerovatno sve biti učinjeno da se izbjegne regularno proglašenje rezultata popisa stanovništva u BiH. Kao što je poznato, popis je završen još u oktobru 2013. godine, a već dvije i po godine traju pokušaji usaglašavanja tri statističke institucije u BiH o jedinstvenom načinu obrade podataka. Srpska insistira na tome da u kriterijume o rezidentnim, odnosno stalnim stanovnicima, budu uvršćeni i odgovori na 40. pitanje iz popisnice koje se odnosi na mjesto rada, odnosno školovanja.

– Ako budu objavljeni rezultati popisa, Republika Srpska to može iskoristiti da popravi svoj položaj u BiH, u odnosima sa javnošću, u propagandi, jednostavno rečeno i u utemeljenju argumentacije za odbijanje novih svakodnevnih unitarizacija. Jer, svi su pokazatelji na strani Srpske, a ne Federacije BiH. Ipak, to neće donijeti konkretan i vidljiv pomak u statusu i položaju pošto će mnogi izbjegavati konfrontacije u zajedničkim organima – objasnio je Vasić.

Prema njegovom mišljenju, predsjednički izbori u SAD ne mogu značajno uticati na položaj Republike Srpske.

– Taj događaj ne može da utiče na položaj RS, pobijedila Hilari Klinton ili neki autsajder. Predsjednika tamo bira politika koja se već provodi, a niko ne bira predsjednika da provodi neku svoju, inoviranu ili novu politiku. Više na položaj Srpske mogu da utiču odnosi u trouglu Rusija – Kina – SAD, ali ne od danas do sutra – rekao je Vasić.

Komentarišući presudu Karadžiću, Vasić je za Press ocijenio da ona dolazi sa zakašnjenjem.

– Jednostavno, prekasno je tempirana. Nešto kao i odluka Ustavnog suda BiH o Danu RS, 9. januaru. Presuda će izazvati dalju homogenizaciju kod Srba i u Srpskoj, a osokoliće političko Sarajevo. To će donijeti nove podjele, ali ne u stvarnosti, nego u kolektivnoj svijesti. Dugoročno, to ide naruku položaju Republike Srpske. Kratkoročno, neće biti promjene položaja, osim, jedno vrijeme, svakodnevnih političkih poniženja iz Sarajeva – ocijenio je Vasić.

Neposredno nakon što je Haški tribunal prije nekoliko dana najavio da će presuda prvom predsjedniku RS biti izrečena 24. marta, profesor na banjalučkom Fakultetu političkih nauka Đorđe Vuković za naš list je istakao da će se “normalni ljudi u Sarajevu i FBiH” ponašati normalno, svjesni da sudbina BiH zavisi od odluka koje se donose u Sarajevu i Banjaluci, a ne u Hagu.

– Karadžiću, Ratku Mladiću i cijeloj njihovoj generaciji političara, oficira, intelektualaca i manje-više svih Srba koji su devedesete protrajali u BiH, Sarajevo je presudu odredilo već 1992. godine, mnogo prije Srebrenice, Tomašice i ostalih strašnih događaja iz minulog rata – rekao je Đorđe Vuković.

On je podvukao da će političko Sarajevo presudu Radovanu Karadžiću uzeti kao povod da po ko zna koji put ponovi da ne prihvata postojanje Republike Srpske, da se ne može smiriti sve dok postoji Dejtonski sporazum, a na kraju krajeva i bilo kakva politička i kulturna autonomija srpskog naroda u BiH.

Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini RS Radovan Vuković podsjeća da je politička elita u Sarajevu s oduševljenjem dočekivala i sve ranije nepravedne presude Haškog tribunala protiv pripadnika vojnog i civilnog vrha Republike Srpske, pa ne treba sumnjati da će na isti način dočekati i epilog suđenja prvom predsjedniku RS, te da će to iskoristiti protiv Srpske.

Političari iz RS smatraju da o načinu na koji bi rezultati popisa mogli da utiču na RS, ukoliko bude udovoljeno zahtjevima bošnjačke strane, dovoljno govori činjenica da sarajevski političari trenutno čine sve da bi došli do famoznih 51 odsto u svoju korist.

– Republici Srpskoj su neprihvatljivi zahtjevi bošnjačkih političara koji na silu žele da rezultate popisa stanovništva i domaćinstava u BiH dovedu do famoznih 51 odsto u svoju korist. Oni čine sve da bi oko 300.000 popisnica građana bošnjačke nacionalnosti, koji žive i rade po bijelom svijetu, pribrojali domicilnom stanovništvu. Na taj način bi na silu doveli do onog toliko željenog rezultata od 51 odsto od ukupnog broja stanovnika u BiH – istakla je Dušanka Majkić, poslanica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

– Samo naivni mogu vjerovati da Sarajevo eventualnu presudu neće dočekati s euforijom i oduševljenjem. Radovan Karadžić je za Sarajevo postao ratni zločinac i prije nego što je počeo rat, a ukoliko tako presudi Haški tribunal, to će biti povod za vrhunac antisrpske histerije – rekao je Vuković.

Analitičari međunarodnih prilika i globalne politike slažu se da postoji svojevrsni lični odnos porodice Klinton prema BiH, koji je počeo tokom predsjedničkog mandata Bila Klintona, a vjerovatno bi bio nastavljen dolaskom njegove supruge u Bijelu kuću nakon tamošnjih izbora, 8. novembra ove godine. Sa druge strane, analitičari ne vjeruju da bi se pobjedom republikanaca u SAD bilo šta značajno promijenilo prema BiH u odnosu na sadašnju politiku.

Direktor Centra za međunarodne odnose i politički analitičar, Miloš Šolaja, ocijenio je da će, bez obzira na ishod američkih predsjedničkih izbora, Zapad insistirati na bržem približavanju Bosne i Hercegovine NATO-u i odlučnijoj borbi protiv terorizma budući da BiH smatraju potencijalno opasnom zemljom. Šolaja je podvukao i da je pažnja SAD trenutno usmjerena ka drugim mjestima budući da ova velesila ima mnogo više problema u svijetu.

– Ukoliko dođe do pobjede kandidata Demokratske stranke Hilari Klinton, moguće je da će Vašington nastojati da pojača pritisak na BiH za pridruživanje NATO-u, naročito sa ciljem da bude riješeno pitanje vojne imovine jer bi nakon toga put u ovu organizaciju, bar formalno, bio otvoren – smatra Šolaja.

Poslanik NDP-a u Narodnoj skupštini RS Zdravko Krsmanović ocijenio je za Press da nijedan od tri predstojeća događaja ne može RS dovesti u nezavidan položaj.

– Bilo je i ranije presuda u Hagu protiv visokih zvaničnika RS. Mislim da se slika i percepcija ovog puta neće značajno promijeniti kod ljudi koji već imaju izgrađen stav prema događajima iz perioda od 1992. do 1995. godine na ovim prostorima. Oni koji su i ranije bili nedobronamjerni ostaće takvi – istakao je Krsmanović.

Kada su u pitanju američki izbori, on smatra da su u pitanju toliko velike igre i interesi da RS ne može imati neki poseban “tretman” dolaskom kandidata demokrata na čelo ove velesile.

– Jedino se može insistirati na poštovanju Dejtonskog sporazuma, a ne vjerujem da će biti negativnih konotacija prema RS – dodao je on.

Krsmanović je istakao i da će rezultati popisa jedino pokazati homogenizaciju teritorije i neuspjeh povratka, kako su ga zamislili tvorci Dejtonskog sporazuma.

– Nikakvi brojevi ne mogu promijeniti društveno uređenje i položaj RS – zaključio je Krsmanović.

Press