Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je status Republike Srpske dominantno i trajno najvažnije pitanje za srpski narod u BiH, a da su dvije ključne stvari u borbi za taj status – odgovornost i solidarnost svih ljudi kojima je Republika u srcu.
Predsjednik Srpske u intervjuu Srni ističe da je status Republike dugoročni cilj na kojem se svakodnevno radi, a koji ne podrazumijeva samo politička pitanja na unutrašnjem planu u BiH, nego i regionalne odnose, socijalna i ekonomska pitanja, ali i borbu protiv svih dekadentnih pojava u društvu.
“Borba na svim tim poljima podrazumijeva svakako borbu za status. Kada se kaže status to ne znači uvijek neprikosnoveno samo neki državni oblik, nego i borbu za svaki naš dan. Svaki naš dan je borba… Bez borbe i posvećenosti javnom, državnom interesu nema ni država, ni republika, ni entiteta, nacionalnih ni bilo kakvih drugih ljudskih zajednica”, napomenuo je Dodik.
Predsjednik Srpske je poručio da u tom pogledu svi moraju više da se posvete interesima zajednice, da svi nose odgovornost za posao koji obavljaju, ali i iskazuju solidarnost prema onima kojima je ona potrebna.
“Odgovornost za posao koji radite i solidarnost prema onome ko ne može da uspije je svakako nešto što moramo reafirmisati”, istakao je Dodik.
Dodik je dodao da, kao predsjednik Republike, može da primijeti procese koji idu za tim da su ljudi više okrenuti nekim svojim individualnim pozicijama, nego što su spremni da se posvete zajedničkom cilju.
“Naravno da razumijem da je mnogo stvari urađeno da se ti zajednički ciljevi ospore, dovedu u pitanje. Ali, ipak, narod u sebi nosi jednu nit koju pokazuje vezano za taj zajednički cilj. Bio sam ponosan besprekornom manifestacijom odnosa prema Republici povodom 9. januara. Ali, to ne možemo samo jednom godišnje da uradimo, to moramo da radimo svaki dan, i vidljivo i nevidljivo”, istakao je Dodik.
On je dodao da Republika može uspjeti samo ukoliko postane vlasništvo svih ljudi, te dodao da je, nažalost, činjenica da mnogi ljudi koji su dobili neka javna postavljenja nisu baš u najboljem mogućem obimu posvećeni javnim interesima, ili su nepopravljivo lijeni, ili nemaju inicijativu.
“Ovdje se postavlja pitanje kako dati državi, kako dati Republici, a ne samo od nje uzeti. Republici Srpskoj je potrebna dodatna snaga i energija njenih ljudi, dodatna manifestacija ljubavi i odlučnosti. To je ono što nam treba u budućem vremenu i prvoklasno pitanje svih naših dana, mjeseci i godina koje dolaze”, ističe predsjednik Srpske.
On je pojasnio da to konkretno znači da mora postojati veća odgovornost kod ljudi koji rade u ime zajednice, a solidarnost se mora osjetiti kod svakoga.
“Tu dimenziju moramo vratiti jer ne bi bilo društva ako izgubimo tu dimenziju solidarnosti”, napominje Dodik.
Predsjednik Srpske je dodao da nije zadovoljan mnogima koji su morali više da daju na svojim poslovima, a manje da vode interesa o nekim stvarima koje su dnevnog ili ličnog karaktera.
On je precizirao da ne misli samo na republičku vlast, gdje toga ima naravno, nego i na lokalne zajednice ili, na primjer, na zdravstveni sistem.
“Ne možete da vjerujete da u javnom zdravstvu postoje ljekari koji rade protiv sistema, a rade… Pokvare vam, recimo, mašinu koju nabavite za pet miliona dolara i kažu ovo ne radi, a onda upute pacijente u privatne ordinacije. Da li taj ima odgovornost kad urušava sistem javnog zdravstva? Nema, on i dalje sjedi tu, do zadnjeg dana tog javnog zdravstva i onda će preći i reći `pa da, to ništa nije valjalo`, a on je sve učinio da to ne valja”, navodi Dodik.
On je ocijenio da ogromne investicije koje su učinjene, konkretno u zdravstvu, očigledno nisu prihvaćene čak ni na nivou ljekarske zajednice, koja je morala da prepozna napredak u tome i da se prilagodi, a ništa mu se nije prilagodila.
“Katastrofalno je poimanje u kome kada dođete na jedno mjesto, ne samo u zdravstvu nego bilo gdje, smatrate da ste to dobili za cijeli život i da to znači da se vi ne mijenjate ni u čemu, i to govori o tome da ste vi zapravo zaledili društvenu stvarnost, a ne samo sebe”, rekao je Dodik u intervjuu Srni.
Ističući da u političkom smislu mnogi za takve stvari već odgovaraju, ali da nije njegova uloga u društvu da “svaki dan nekoga juri za nešto”, predsjednik Srpske napomenuo je da je za efikasnu borbu protiv dekadentnih pojava potrebno i neprikosnoveno pravosuđe, koje, nažalost, ne postoji.
“Pravosuđe i organizacija pravosuđa istrgnuta je iz moći zakonodavne vlasti i mene kao predsjednika i ja tu nemam nikakve mogućnosti ni da kreiram, ni da utičem na sve to”, napominje Dodik.
Prema njegovim riječima, kada se tu doda organizacija pravosuđa na nivou BiH vidi se da je to jedna podvala svima u BiH učinjena od međunarodne zajednice koja je prije desetak godina, navodno, vršila reformu pravosuđa, pa uvela neka mjesta koja nigdje nemaju u svijetu i sada postoji ta dekadencija.
“Danas imate pravosuđe koje se politički obračunava sa različitim strukturama, a ne obračunava se sa kriminalom. Mislim da pravosuđem danas upravljaju kriminalci”, kaže Dodik.
Na pitanje koliko često nosi odgovornost zbog tuđe neodgovornosti, Dodik je napomenuo da je u percepciji ljudi obično kriv ili odgovoran, i za ono što nije njegov propust, ali je to uobičajena stvar s obzirom na funkciju koju obavlja.
“Kao čovjeku koji je na vrhu Republike Srpske naravno da je moja odgovornost pojačana, ne samo sa stanovišta te pozicije, nego i sa stanovišta očekivanja ljudi. Mogu samo da kažem da ne nedostaje moj angažman. U ovakvim uslovima, kada bih se okrenuo iza sebe i u tom nekom apstraktnom političkom smislu analizirao ono što sam uradio, mislim da sam u nemogućim uslovima ojačao Republiku Srpsku i povjerenje u nju”, ističe Dodik.
On je napomenuo da su to bili uslovi pojačanog međunarodnog intervencionizma i protektorata, ali i unutrašnjih podjela u okviru srpske političke grupacije, te najezde bošnjačke, sarajevske politike koja je uvijek htjela loše za Republiku Srpsku.
“I u tim uslovima i u ovim godinama mislim da sam uspio da odgovorim na te izazove i da taj okvir Republike Srpske sačuvam i u tom pogledu se osjećam veoma komforno”, kaže predsjednik Srpske.
On je dodao da u tom smislu Srpskoj nedostaju ljudi koji promišljaju, ne samo sadašnjost nego i budućnost, koji mogu da prepoznaju procese.
“Mala smo zajednica, ali nam je pruženo mnogo odgovornosti, mnogo potrebe da upravljamo procesima, projektima… Objektivno, mi nemamo dovoljno ljudi koji mogu to da rade, šta god ko govorio o tome”, smatra Dodik.
Dodik ističe da je dodatni problem i podijeljenost među političkim partijama, gdje se rasulo i to malo “potencijala koji može da vodi”, iz čega se vidi da je društvo u problemima nedostatka stručnog, posvećenog rukovođenja u cjelini.
“Ukoliko političar ili neko ko pretenduje da se bavi politikom nema u vidu da njegova odluka koju danas donosi može da ima posljedice za sljedećih 20, 30 ili 50 godina onda on nikakav političar nije, onda je zalutao čovjek”, upozorava Dodik i dodaje da se mora izaći iz apatije i baviti realnim životom.
On je u vezi s tim istakao da nije nimalo jednostavno održati finansijsku stabilnost, ali da Republika Srpska to uspijeva, bez obzira na to što opozicioni lideri konstantno drže tenzije negativnim prognozama.
“Imate /Mladena/ Ivanića kojem ne prođe februar ili mart da ne priča kako se penzije za dva mjeseca neće isplaćivati. U posljednjih sedam godina svakog marta je izlazio i pričao kako neće biti penzija, a svaki put ih je bilo”, podsjetio je Dodik.
On je dodao da, međutim, u svemu tome treba primijetiti drugu stvar, a to je da je Republika Srpska sve to vrijeme trpila najezdu koncepta stranaca da se ide u štednju i smanjenje plata za 30 odsto, a da sada i MMF i Svjetska banka priznaju da je redukcija potrošnje u javnom sektoru bila pogrešan koncept.
“Da smo rekli tada da smanjujemo plate koliko su od nas tražili – ovo društvo sada ne bi imalo šanse. Mi smo sve to održali – nivo plata koji konkuriše sa regionalnim isplatama koje imamo u Srbiji, Federaciji BiH, Crnoj Gori, čak u nekim elementima i u Hrvatskoj, koja je članica EU”, napomenuo je Dodik, te ocijenio da je u datim okolnostima uspjeh sačuvati određeni dostignuti nivo.
Predsjednik Srpske je podsjetio i na brojne infrastrukturne projekte koji se realizuju u Srpskoj, kao i one regionalnog karaktera koji su rezultat dobrih odnosa sa Srbijom, sa kojom Republika Srpska ima potpisan Sporazum o specijalnim paralelnim vezama.
“Drago mi je što smo ućutali one koji nam često postavljaju pitanje šta su to specijalne veze, sad imamo šta da pokažemo, da kažemo – pogledajte pa vidite šta je to”, rekao je Dodik.
On je podsjetio da je sa Srbijom riješen niz pitanja u međusobnim odnosima, da su gotovo potpisani svi protokoli saradnje različitih nivoa i institucija Srpske i Srbije, koja i kao potpisnik Dejtonskog sporazuma ima dodatnu odgovornost za stanje u Srpskoj i BiH.
“Dijalog koji vodimo sa rukovodstvom Srbije, prije svega, predsjednikom Tomislavom Nikolićem i premijerom Aleksandrom Vučićem, veoma je konstruktivan i dobar. Mislim da su oni u ovom vremenu pokazali jednu odlučnu poziciju Srbije u pogledu poštivanja Dejtonskog sporazuma”, kaže Dodik.
Predsjednik Srpske dodaje da njihov politički pristup poštivanja Dejtonskog sporazuma, BiH organizovane po djetonskom principu, Srpskoj daje široke mogućnosti.
“Nikad nismo od aktuelnog rukovodstva Srbije bili suočeni sa pritiscima za ovakvo ili onakvo činjenje. Razgovaramo o svim pitanjima. Želimo jaku Srbiju i to je naše opredjeljenje”, naglasio je Dodik.
Prema njegovim riječima, jaka Srbija je siguran zalog za regionalnu stabilnost i jaka Srbija podrazumijeva jake institucije. “Želim Srbiji sve najbolje na predstojećim izborima. Vučić je pokazivao jednu značajnu odgovornost u tom pogledu i mislim da će se to tako i nastaviti”, naveo je Dodik.
On je naglasio da je jedan od sigurnih i stabilnih partnera Srpske i Rusija, koja, bez političkih zahtjeva, pomaže u skladu sa značajem koji ima kao članica velike međunarodne zajednice.
“Rusija je često bila izopštena iz te priče o međunarodnoj zajednici zato što je bila principijelna. Rusija je u BiH, kao dio Savjeta za provođenje mira, bila posvećena provođenju Dejtonskog sporazuma, a neki drugi iz međunarodne zajednice nisu i zato su Rusiju stavili na neku drugu stranu”, kaže Dodik.
Međutim, ističe Dodik, Rusija je principijelna u održavanju međunarodnog prava i to je ono što Srpska kod Rusije vidi kao veoma važno.
“To nam odgovara i ponosni smo na odnose koje imamo s Rusijom. Naravno da je ovaj cijeli prostor usmjeren ka evropskim procesima, mada je jasno da Evropa traži sebe i događaji koje vidimo u Evropi apsolutno govore o tome da ni ona nije ono što je nekada bila, te da će biti potrebno sačekati neku novu Evropu i opredijeliti našu poziciju o tome”, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
