Spomenik Stefanu Nemanji, jednom od najznačajnijih srpskih vladara, ispred Muzeja Republike Srpske otkrio je predsjednik Srpske Milorad Dodik, a osveštao patrijarh srpski Irinej, prije nepune dvije godine u Banjoj Luci.
Njegova svetost patrijarh srpski Irinej tada je rekao da je Stefan Nemanja ostavio trajan spomenik u srpskoj istoriji, te da su neke njegove poruke upućene Srbima i danas aktuelne. “Riječi Stefana Nemanje upućene Srbima su da čuvaju svoju vjeru, jezik, kulturu i istoriju. Te riječi bilo bi dobro danas ponoviti i u Republici Srpskoj i Srbiji i Srbima širom svijeta”, istakao je srpski patrijarh, navodi u autorskom tekstu za portal “Pravda” stručnjak za bezbjednost Predrag Ćeranić.
“Riječi Stefana Nemanje izgovorene na samrtničkoj postelji, koje je zapisao njegov najmlađi sin Rastko, Sveti Sava, glase: „Čuvajte, čedo moje milo, jezik kao zemlju. Riječ se može izgubiti kao grad, kao zemlja, kao duša. A šta je narod izgubi li jezik, zemlju, dušu? Ne uzimajte tuđu riječ u svoja usta. Uzmeš li tuđu riječ, znaj da je nisi osvojio, nego si sebe potuđio. Bolje ti je izgubiti najveći i najtvrđi grad svoje zemlje, nego najmanju i najnenznatniju riječ svoga jezika. Zemlje i države ne osvajaju se samo mačevima nego i jezicima. Znaj da te je neprijatelj onoliko osvojio i pokorio koliko ti je riječi potrao i svojih poturio. Narod koji izgubi svoje riječi prestaje biti narod.“
Na riječi Stefana Nemanje podsjećamo povodom otkazivanja kampanje „Njegujmo srpski jezik“ koju je Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske najavila za 14. maj u parku Mladen Stojanović u Banjoj Luci, a potom otkazala. Direktor Biblioteke Ljilja Petrović Zečić navela da je vrlo emotivno doživjela informacije na portalima, a koje su u vezi sa održanom konferencijom za novinare predsjednika NDP-a Dragana Čavića, sa nizom neistina izrečenih protiv Nacionalne biblioteke, kuće kulture, nauke i obrazovanja.
Lider NDP-a Dragan Čavić je povodom kampanje „Njegujmo srpski jezik“ rekao da će “na taj edukativni skup Savez za promjene dovesti desetine hiljada ljudi i da je time Narodna i univerzitetska biblioteka, u skladu sa zakonom, dužna da preuzme odgovornost za obezbjeđenje skupa”. Prema njegovim riječima, izmišljenim skupovima nastoji se spriječiti okupljanje u organizaciji stranaka Saveza za promjene, koje su takođe podnijela zahtjev za održavanje protesnog okupljanja, odnosno javnog skupa, za isti dan i na istom mjestu. “Nažalost, naša želja i nastojanje da kampanju `Njegujmo srpski jezik` predstavimo na otvorenom prostoru, i to u jednim od najljepših banjalučkih parkova u godini kada Biblioteka obilježava 80 godina postojanja i kada upravo naš veliki jubilej obilježavamo u znaku očuvanja srpskog jezika i ćirilice, shvaćeni su od strane nekih kao politički čin koji je instruisan od SNSD-a”, istakla je Zečićeva i naglasila da je Narodna biblioteka zahtjev za održavanje kampanje podnijela znatno ranije od Saveza za promjene.
Bez namjere da štopericu tretiramo kao jedini relevantan faktor, u smislu utvrđivanja ko je bio brži u podnošenju zahtjeva, Nacionalna biblioteka ili Savez za promjene, jer je taj, valjda, u pravu, ono što je ovom prilikom bilo neprimjereno jeste ironija koju je o srpskom jeziku Čavić iznio, navodeći da će pristalice SZP demonstrirati „sve ljepote“ srpskog jezika. “Dragi Banjalučani dođite da koristimo srpski, razne riječi ćemo da govorimo, hvala biblioteci što se edukujemo”, dodao je Čavić. Svoju bahatost demonstrirao je i riječima: “Upozoravamo ih da dolazimo da učimo srpski jezik i njegujemo kulturu srpskog jezika i tražimo da preduzmu odgovarajuće mjere u skladu sa zakonom o javnom okljupljanju, jer sada je odgovornost na toj ustanovi”.
Da riječ „bije dalje od puške“ Banjalučane je već sutradan podsjetio i Ahmet Davutoglu, turski premijer (u ostavci) koji je povodom otvaranja obnovljene Ferhat-pašine džamije, poznatije kao Ferhadija, 7. maja boravio u Banjoj Luci. Davutoglu u svom 40-minutnom govoru nije propustio da spomene Aliju Izetbegovića, poručivši da će BiH biti onakva kakvom ju je on zamislio, i da su Turci “bili ovdje, da su sada ovdje i da će biti zauvijek”. “Kada nekom u Sarajevu krv krene na nos, u Turskoj krv ide iz žile kucavice. Kada se ovdje ošteti kamen džamije u Turskoj je zemljotres”, istakao je Davutoglu. Suvišno je i spominjati odnos Bošnjaka prema jeziku koji govore, a nastoje ga promovisati kao „bosanski“, iako za to ne postoji ni minimum leksičkog osnova. Bošnjaci će brizi za jezik uvijek dati prednost u odnosu na bilo koju političku manifestaciju.
Da će srpski jezik, i uopšte duhovnost, nadjačati bilo kojeg srpskog političara, potvrdio je jedan drugi skup. Istog dana kada je otvorena obnovljena Ferhadija, u prepunoj Vijećnici Banskog dvora održano je „Veče pravoslavne duhovnosti sa Nikolajem Petrovičem Burljajevim, zaslužnim umjetnikom Rusije“. Banjalučanima se obratio Burljajev u ime delegacije Međunarodnog kinoforuma „Zlatni vitez“, koju je predvodio, i upoznao ih da su najviši zvaničnici Srpske, predsjednik Republike i predsjednik Narodne skupštine, podržali njegovu inicijativu da u Banjoj Luci bude osnovan ogranak Međunarodnog kinoforuma „Zlatni vitez“ koji će značajno doprinijeti kulturnoj saradnji i promociji Banje Luke i Republike Srpske na svjetskoj mapi kulturnih manifestacija. „Naša namjera je da Banja Luka postane regionalni centar pravoslavne duhovnosti“, istakao je Burljajev.
Da se u navedenom smislu u Banjoj Luci stvari zaista odvijaju, Banjalučane je uvjerilo i prisustvo oca Andronika, ruskog monaha iz manastira jedne od uralskih eparhija, koji im se ujutro, nakon litergije koju je služio zajedno sa sveštenstvom banjalučke eparhije, obratio na srpskom jeziku”, zaključuje Ćeranić u autorskom tekstu za portal “Pravda“.
