Snažno lobiranje hrvatskih poslanika oko jasnog određivanja Evropskog parlamenta o načelima uređenja Bosne i Hercegovine, pokrenuo je raspravu u samom parlamentu, piše dnevnik.ba.
Izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH Dan Preda prihvatio je da u kompromisne amandmane u nacrtu izvještaja o napretku BiH uključi veći dio amandmana hrvatskih poslanika, između ostaloga i načela federalizma, decentralizacije i legitimne zastupljenosti.
“Mogu reći da je većina amandmana naših poslanika ušla u kompromisne amandmane. Najvažnije je da su preuzete formulacije iz prethodnih rezolucija iz 2014. i 2015. godine, to jest načela federalizma, supsidijarnosti, decentralizacije, konstitutivni narodi”, rekla je poslanica Dubravka Šuica.
Načelo federalizacije različito tumače bošnjačka i hrvatska politika. Prva u tome vidi poticaj za daljnje podjele na etničkoj osnovi, a druga osiguranje ravnopravnosti Hrvata.
“Daleko od toga, mi i dalje stojimo na tome da BiH treba biti cjelovita država, ali na principima federalizma, supsidijarnosti, decentralizacije. To su osnovni principi. Belgija živi na tim principima i stoga se zaista čudim da se neko tome protivi”, kaže Šuica.
Predstavnik Evropske komisije George Zigler napao je sam pojam konstitutivnih naroda kao krivca za diskriminaciju nekih etničkih zajednica. Slično su govorili predstavnici Zelenih i dio socijalista.
“Konstitutivni narodi su pojam uzet iz Dejtonskog sporazuma, koji je doveo do diskriminacije nekih etničkih zajednica, što smo vidjeli u presudi Sejdić-Finci i još nekim presudama. Ono što treba napraviti jeste smanjiti elemente etničke prirode i malo unaprijediti građanski element. Dejtonski sporazum je bio dobar za završetak rata, ali nije dovoljno dobar za BiH i njezin ulazak u EU. Trebamo ga promijeniti kako bismo ga uskladili s načelima pravne stečevine, a to je jednakost svih građana”, rekao je Zigler.
Šuica ističe da je to skandalazon istup, najavljujući da će tražiti razgovor sa Јohanesom Hanom.
“To pokazuje što se događa u Sarajevu i na koji se način provodi jedna politika koja je sada providna – pravljenje građanske države, negiranje konstitutivnosti naroda i dovođenje BiH u bezizlaznu situaciju. Već 25 godina gledamo da BiH zbog takvih politika nekih u međunarodnoj zajednici ne ide naprijed. Takve politike donose dezintegraciju zemlje, stvaraju nemir i koče napredak prema EU”, rekla je poslanica Željana Zovko.
Sučeljavanje argumenata
Јoš jedan hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tonino Picula potvrdio je da se dio poslanika iz njegovog poslaničkog kluba protivi terminu konstitutivnih naroda u tekstu rezolucije, ističući da on ne dijeli njihovo mišljenje.
“Nikako ne vidim da je taj princip u suprotnosti s poštovanjem ljudskih i građanskih prava, jer je izražavanje na nacionalnoj osnovi takođe građansko i ljudsko pravo”, rekao je Picula.
Picula je istakao da “federalizam ne može funkcionisati kao politička optužnica ako se polovina zemlje zove Federacija”, dodajući da će tražiti objašnjenje od Komisije, “jer se po prvi put čuo ovakav istup nekog predstavnika te institucije”.
Švedski liberal Јasenko Selimović, rođeni Sarajlija kaže da se ovakvim tekstom šalju protivrječne poruke, da se “s jedne strane traži da BiH bude čvrsta, ujedinjena zemlja, da govori jednim glasom, a s druge strane podržava federalizaciju, a u BiH federalizacija znači etničku federalizaciju”.
SDA protiv federalizacije
U SDA očekuju da će Rezolucija o napretku BiH odražavati stvarno stanje i potrebe države i njenih građana.
U saopštenju navode da očekuju “da će tekst Rezolucije biti baziran na evropskim standardima i principima i na poštivanju prava BiH da suvereno rješava pitanja unutarnjeg uređenja”.
“Za SDA je neprihvatljivo da Rezolucija sadrži bilo kakve formulacije koje prizivaju nove etničke i teritorijalne podjele kao npr.federalizam ili isticanje etničkog principa na uštrb građanskog”, navodi se u saopštenju SDA.
U SDA tvrde da je federalizam koji se pominje u amandmanima nekih parlamentaraca iz Hrvatske zapravo prizivanje podjele BiH na etničkim principima koja nije ostvarena ni ratnim sredstvima.
“Takve formulacije mogu samo nanijeti štetu evropskom putu BiH i kod najvećeg broja građana poljuljati povjerenje u EU”, navode u SDA.
