Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić, govoreći o tome kako vidi BiH za deset godina, rekao je da je to objektivno teško predvidjeti te dodao da ga posljednja godina dana ne upućuje na pretjerani optimizam.
“Sve stare teme koje su bile prisutne 90-ih u cjelosti su se otvorile. To je malo prikriveno, na izvjestan način umotano, ali sve stvari jednostavno stoje sada otvorene” izjavio je u intervjuu za “Večernji list” Mladen Ivanić.
Odgovarajući na pitanje šta smatra najvećom nepoznanicom i problemom, on je istakao da su to prije svega različite koncepcije i vizije oko Bosne i Hercegovine.
“U Sarajevu ozbiljno postoji želja za BiH bez entiteta, jednim predsjednikom, vladom i parlamentom bez ikakvih entitetskih i nacionalnih glasovanja. Tu koncepciju dijele tzv. građanske i bošnjačke stranke. U Banjaluci je to nezavisna Republika Srpska ako je to moguće. U Mostaru to pod radnim imenom možemo nazvati treći entitet iako je u Mostaru to najmanje jasno definisano”, rekao je Ivanić.
Komentarišući najavljenu tužbu protiv Srbije, Ivanić je rekao da, ukoliko se dogodi tužba političkih Bošnjaka, a ne Bosne i Hercegovine, protiv Srbije, teško da će bilo koja srpska stranka ostati u vladajućoj većini. Tada bi se, kako smatra, postavilo ključno pitanje – s kim političko Sarajevo uopšte misli da radi.
“Istovremeno, ako se ne dogodi promjena Izbornog zakona, mislim da ni HDZ neće dočekati iduće izbore u ovakvoj konstelaciji i nastaviti da čeka nešto, a ne znajući šta čeka. Mislim da političko Sarajevo nije svjesno tih iskušenja nego da ide svojom inercijom iako bi ono moralo da bude najzainteresovanije za kompromise. Zato što su Bošnjaci najbrojniji i morali bi biti ošljiviji. Nemam osjećaja da je to slučaj”, rekao je Ivanić za “Večernji list”.
Govoreći o ‘hrvatskom pitanju neravnopravnosti’, on je istakao uvjerenje da, ako se to pitanje bude rješavalo formalnopravno unutar Federacije BiH, onda su veći izgledi da se riješi nego ako se bude išlo na cijelu sliku, što bi podrazumijevalo međunarodno nametanje na cijelu BiH, što, kako naglašava, nije realno.
“Ili pak potpunu saglasnost tri strane, Srba, Hrvata i Bošnjaka, što takođe ne smatram realnim u ovom trenutku. Čini se da je lakše postići dogovor udvoje nego utroje”, smatra Ivanić.
Razlog za nametanje tog pitanja proističe iz nadglasavanja i dominacije koja se prije svega događa u Federaciji BiH.
“Usto, bh. Hrvati su, rekao bih, i žrtve zvaničnog Zagreba koji je imao na dnevnom redu krupne ciljeve koji se nisu poklapali s interesima ovdje o stvaranju Federacije BiH. Ali ona je sada realnost. Sve što se događalo pokazalo je da je ta priča o multietničnosti bila lažna. To nas u Republici Srpskoj utvrđuje u uvjerenju da još snažnije trebamo čuvati institucije RS. Sada kada se učestalo govori o federalizaciji, iskreno mislim da se to treba događati unutar same FBiH. Onda bi ta priča nakon izvjesnog vremena mogla dobiti podršku iznutra i od međunarodne zajednice, što sada nije slučaj”, kaže Ivanić.
On je istakao da je dužnost najbrojnijeg naroda da bude najsnošljiviji i najspremniji na kompromis.
“Ako toga ne bude, ugrožena je osnova funkcionisanja koja se zove BiH, najveći motiv za njeno funkcionisanje, koliko ja razumijem makar deklarativne političke stavove koje imaju Bošnjaci. Zato bi njihova realna politika morala da spremnost na kompromise. To nije lako jer se političari prilagođavaju trenutnom mišljenju, ali hrabri političari moraju biti spremni na kompromise. Politikanti koji razmišljaju od danas do sutra možda će trenutno profitirati, ali će ostaviti loše posljedice. Iskustva raspada bivše Jugoslavije to najbolje pokazuju. Neki su galamili oko potrebe njenog očuvanja, a krajnji rezultat bio je njen raspad. Galama u BiH, zbog međunarodnih odnosa i faktora, neće možda dovesti do raspada, ali hoće do blokade cijelog sistema”, ocijenio je Ivanić.
