Bakir Izetbegović nastavlja da optužuje srpske predstavnike upravo za ono što je sam uradio – vaninstitucionalno djelovanje. Posljednji na udaru bio je ministar inostranih poslova u Savjetu ministara BiH Igor Crnadak.
Izetbegović optužuje Crnatka da je zloupotrebio položaj, i bez saglasnosti Predsjedništva, uputio pismo Međunarodnom sudu pravde u Hagu, u kojem navodi da je odluka o pokretanju revizije donesena izvan institucija. Crnadak kaže da je u pismu iznio lične stavove i da je ovim Izetbegovićevim postupkom još jednom prekršen zakon.
Crnadak je rekao da odbijanje ambasadorke BiH u Hagu Mirsade Čolaković, i to po Izetbegovićevom nalogu, da dostavi njegovo pismo Međunarodnom sudu pravde predstavlja najdirektniji udar na institucije BiH od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. To je, dodaje, pokušaj jednog naroda da privatizuje institucije.
– Sve dok budu smatrali da su institucije BiH jeste jednako bošnjačke institucije, imaćemo ovakve krize i ovakve probleme. Potpuno je jasno da je ovdje u pitanju stav prema meni, samo zato što pripadam srpskom narodu i dolazim iz Republike Srpske – rekao je Crnadak.
Da je netrepeljivost prema Srbima osnovni motiv posljednjih Izetbegovićevih poteza, smatra i iskusni diplomata Vladislav Јovanović.
– To je nešto što je najopasnija bolest kod svakog političara. Kada dozvoli da mu emocije nadvladaju um i da ga vode – navodi Јovanović.
Ovakvi postupci, kao i sama revizija, dodatno bacaju ulje na vatru u odnosima unutra BiH i regiona, poručio je ministar inostranih poslova Srbije Ivica Dačić. On očekuje da će Međunarodni sud pravde u Hagu odbaciti tu inicijativu, ne samo zbog načina na koji je podnijeta, već i zbog toga što je upućena sudu koji rješava sporove između država.
– To je privatni politički angažman Bakira Izetbegovića. I tačka! Ne može država Srbija da se sudi sa Bakirom Izetbegovićem. To je smešno. Neka nađe sebi nekoga, pa neka se tuži s njim – izričit je Dačić.
A o cijelom slučaju danas su se konačno oglasili i iz OHR-a. Bez konkretne osude, ponovljena je fraza da BiH treba da se okrene budućnosti i ekonomskim reformama, ali dodaju da će sa velikom pažnjom pratiti dalji razvoj situacije.
– Teško nam je da komentarišemo nešto što nije u tako tijesnoj vezi i ne proističe iz Dejtona. Dakle, odnosi se na Međunardni sud pravde – kaže Brus Berton, prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH .
Iz OHR-a još kažu da su zabrinuti zbog negativnih reagovnja koja mogu uslijediti zbog pokretanja revizije i očekuju da institucije u narednom periodu normalno funkcionišu. Međutim, Igor Crnadak podsjeća da je do krize i došlo upravo zbog zaobilaženja institucija, a na to će, kaže, lično upozoriti i Međunarodni sud pravde, ako revizija i zvanično bude pokrenuta.
– Prvo – da Predsjedništvo BiH nije zauzelo stav o reviziji, drugo – da su politički predstavnici Srba i Hrvata protiv toga i treće – da niko nema legitimitet da se predstavlja kao agent BiH u Međunarodnom sudu pravde – istakao je Crnadak.
On je još rekao da će, ako ambasadorka BiH u Hagu u naredna dva dana ne dostavi njegovo pismo Međunardnom sudu pravde, tražiti sjednicu Predsjedništva na kojoj će biti raspravljano o njenoj odgovornosti, a ambasadorku pozvati na konsultacije u Sarajevo.
