Mjesec i po dana kako je Savjet ministara BiH utvrdio izmjene i dopune Krivičnog zakona kojim je, između ostalog, predviđena zatvorska kazna za one koji poriču ili umanjuju genocid, javnost s pravom pita hoće li zakon u takvoj formi biti upućen u parlamentarnu proceduru ili će biti povučen, s obzirom da je izazvao lavinu negativnih reagovanja iz Republike Srpske. Ministar pravde u Savjetu ministara Јosip Grubeša najavljuje formiranje Radne grupe koja bi trebalo da postigne kompromisno rješenje.
Da li su i na kakve izmjene Krivičnog zakona BiH srpski ministri pristali, javnosti ni danas nije potpuno jasno. Naknadna uvjeravanja Mirka Šarovića da zna šta radi i da neće mimo stavova Vlade Srpske, ne potiru činjenicu da je na sjednici 13. juna, Savjet ministara predložio izmjene Krivičnog zakona koje predviđaju najmanje godinu zatvora za one koji negiraju genocid. Nakon negativnih reagovanja iz Srpske, prijedlog zakona privremeno je “sklonjen”, ali ne i potpuno odbačen.
– Ne možemo reći u kojem će to pravcu ići. Mi smo predložili jedno rješenje koje se sada nalazi, kako bih rekao, u “zraku”, ako se zakon može uopšte naći u “zraku”. Ono što mi želimo jeste “spustiti zakon na zemlju”, staviti ga u proceduru, naći rješenje koje je prihvatljivo, rješenje koje može proći parlamentarnu proceduru – kaže Grubeša.
Rješenje da se u KZ BiH ugrade odredbe iz KZ Srbije, koje predviđaju zatvorske kazne samo za negatore genocida u Kongu, presuđenog od strane Međunarodnog krivičnog suda, teško da je prihvatljivo bošnjačkim partijama, prvenstveno SDA. Prije da će njihovi ministri insistirati na već uvrđenom prijedlogu koji predviđa kažnjavanje, ne samo po presudi MKS već i presudama drugog međunarodnog suda koji prihvaća BiH. Upravo ta formulacija, navedena malim slovom, krije zamku, jer se odnosi na Haški tribunal za bivšu Јugoslaviju koji je već donosio presude za genocid na prostoru BiH.
– Mislim da je Krivični zakon negdje u bunaru. Nemamo saglasnosti oko ključnih odredbi, drugačije gledamo, ne možemo da nađemo formulaciju za određene pitanja, a vi znate koja – kaže Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH u SM BiH (SDS).
Šarović se danas distancira od izmjena KZ BiH koje je SM BiH utvrdio prije mjesec i po dana, ali tek nakon burnog reagovanja iz Republike Srpske. Upravo zbog protivljenja zvanične Banjaluke s jedne, ali i neskrivene namjere bošnjačkog Sarajeva da negiranje genocida utvrdi kao krivično djelo s druge strane, HDZ-ov ministara Јosip Grubeša sada pokušava da nađe pomirljivo rješenje.
– Mi sada radimo na tome da nađemo rješenje koje bi smirilo strasti. Trenutno smo u fazi okupljanja različitih mišljenja, odnosno različitih grupacija- ja sam to nazvao predstavnika entitetskih ministarstva i bh. ministarstva i akademske zajednice- kako bismo našli rješenje koje bi smirilo javnost – kaže Grubeša.
U FBiH već je usvojen zakon koji krivično sankcioniše osobe koje negiraju genocid. Pravnici iz Srpske kažu da eventualnim usvajanjem takvog zakona na nivou BiH, advokati u sudnici, braneći svog klijenta, ne bi smjeli da kažu da se u Srebrenici nije dogodio genociod, a i istoričari i drugi naučni radnici bili bi u strahu od zatvorske kazne ako bi u istraživanjima došli do podataka koji negiraju sudske presude.
