Haški tribunal pravosnažno je osudio šestoricu funkcionera Herceg-Bosne na ukupno 111 godina zatvora, potvrdivši prvostepenu presudu. Izricanje presude obilježio je momenat kada je Slobodan Praljak popio otrov. On je prevezen je najbližu bolnicu, nakon čega je preminuo.
Haški tribunal potvrdio je prvostepenu presudu Јadranku Prliću, bivšem predsjedniku Vlade Herceg-Bosne. Sud je odbio Prlićevu žalbu u potpunosti i potvrdio prvostepenu presudu od 25 godina zatvora.
Bivšem generalu Slobodanu Praljaku potvrđena je 20-godišnja zatvorska kazna, nakon čega je došlo do incidenta u sudnici. Praljak je navodno popio otrov.
Bivšem ministru odbrane Bruni Stojiću takođe je potvrđena prvostepena presuda, odnosno 20 godina zatvora.
Milivoju Petkoviću potvrđena je prvestepena 20-godišnja zatvorska kazna, Valentinu Ćoriću koji je osuđen na 16 godina takođe, kao i Berislavu Pusiću koji je osuđen na 10 godina zatvora.
Žalbeno vijeće Haškog suda potvrdilo je presude o udruženom zločinačkom poduhvatu šestorice funkcionera Herceg-Bosne i državnog vrha Hrvatske sa Franjom Tuđmanom na čelu tokom rata u BiH i da je sukob Hrvata i muslimana bio – međudržavni, implicirajući učešće Hrvatske.
Vijeće je proglasilo Stari most u Mostaru za legalni vojni cilj. Јadranko Prlić, bivši predsjednik Vlade Herceg-Bosne bio je dio udruženog zločinačkog poduhvata, smatra Vijeće i presuđuje da je on imao ovlaštenja da bi bio ključen u taj poduhvat, kao i drugi osuđeni članovi.
Osuđenici Ćorić i Pušić djelimično su oslobođeni odgovornosti za sve kvalifikacije udruženog zločinačkog poduhvata, ali to ne utiče na njihovo učešće u tom činu.
Žalbeno vijeće Haškog tribunala prihvatilo je sugestiju čelnika Herceg-Bosne i odlučilo, većinom glasova, da je Stari most u Mostaru – bio vojni cilj.
HVO nije imao namjeru da vrši teror u tom slučaju, niti je taj čin predstavljao progon muslimana, pa oslobađa optužene te presude.
Vijeće je ukazalo da neki napadi HVO-a nisu bili neselektivni i prihvatilo stavove čelnika Herceg-Bosne. Zato su odbačeni dijelovi optužbe za ubijanje u selu Duša i okolna četiri sela, te u slučaju rušenja sedam džamija u istočnom, muslimanskom dijelu Mostara.
Žalbeno vijeće je, većinom glasova, uglavnom, odbilo proceduralne prigovore čelnika Herceg-Bosne, koji su se ticali toka suđenja u prvostepenom postupku, kao i prigovore o odnosu HVO-a prema muslimanskim civilima.
Sudija Pokar imao je izdvojeno mišljenje o obimu Udruženog zločinačkog poduhvata.
U najvećem broju slučajeva potvrđene su presude da je “šestorka” radila na etničkom čišćenju na teritoriji Herceg-Bosne i njenom pripajanju Hrvatskoj ili stvaranju nove hrvatske republike na tom prostoru.
Najveća dilema pred izricenje pravosnažne presude bilo je pitanje da li će biti potvrđena kvalifikacija – Udruženi zločinački poduhvat, u kojem je prema prvostepenoj presudi učestvovao tadašnji državni vrh Hrvatske, predvođen Franjom Tuđmanom.
Presuda Prliću i ostalima ujedno je i posljednja koju je, prije zatvaranja krajem godine, izrekao Haški tribunal.
Prvostepenom presudom iz 2013. godine nekadašnji premijer Herceg-Bosne Јadranko Prlić osuđen je na 25 godina zatvora, bivši ministar odbrane Bruno Stojić na 20 godina, komandanti Glavnog štaba HVO generali Slobodan Praljak i Milivoj Petković osuđeni su na po 20 godina zatvora, komandant vojne policije HVO-a Valentin Ćorić na 16 godina, dok je načelnik kancelarije za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić osuđen na 10 godina zatvora.
Oni su osuđeni za zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja rata i teške povrede Ženevske konvencije, a u vezi sa događajima u periodu 1992-1994. godine u osam opština i pet zarobljeničkih kampova na teritoriji BiH.
Na prvostepenu presudu, koja je donesena 29. maja 2013. godine, obje strane su uložile žalbe.
