Predstavnici Savjeta EU, EK i poslanici u EP izrazili zabrinutost širenjem mržnje u evropskim društvima, koje prati isticanje nacističkih i fašističkih simbola
Pojedini poslanici iz zemalja srednje i istočne Evrope isticali i pitanje isticanja komunističkih simbola.
Rasprava na plenarnoj sednici EP-a u srijedu, u Strazburu, o zabrani nacističkih i fašističkih simbola i slogana u čitavoj EU održana je na inicijativu hrvatskog poslanika u EP Ivana Jakovčića (IDS) koji očekuje da se takva zabrana uskoro zakonski reguliše na evropskom niovu.
„Tužna je činjenica da se danas više nego proteklih decenija na ulicama evopskih gradova okupljaju ljudi koji veličaju nacizam i fašizam u raznim državama. Viđeli smo nedavno šta se dešavalo na ulicama Varšave, Madrida, Sofije, Zagreba, Beograda i drugim mjestima. Previše je manifestacija mržnje oko nas da bismo mogli da ćutimo“, rekao je Jakovčić učestvujući u raspravi.
Jakovčić je izražio je žaljenje što još uvijek ima zemalja i vlasti u EU koje se prema simbolima i sloganima fašizma, nacizma ili ustaštva i četništva odnose bez ozbiljnih sankcija i čvrstih reakcija te pozvao na zakonska rješenja na evropskoj razini u borbi protiv korištenja slogana zločinačkih režima.
Zamjenik ministra za evropske posle Estonije, Mati Masikas, govorio je u ime Evropskog savijeta i upozorio na alarmantno širenje netolerancije i mržnje u Evropi.
Oni koji zaboravljaju greške iz svoje prošlosti, rizikuju da ih ponove. Ali, koji god da je razlog ovog zabrinjavajućeg fenomena, za njega nema opravdanja”, kazao je Masikas, prenio je hrvatski portal Telegram.
Evropski povjerenik za migracije Dimitris Avramopulos je kazao da se Evropska komisija zalaže za odbacivanje totalitarnih režima i ideologija nacizma i fašizma.
Dubravka Šuica, (HDZ/EPP) je kazala da su za razliku od kolega iz zapadne Evrope, u Hrvatskoj još svježa sjećanja na totalitarni režim koji nije bio ni fašistički ni nacistički, ali se obračunavao sa neistomišljenicima, pojedincima i grupama koje je smatrao pretnjom samome sebi.
„Novija istorija svijeta govori o milionima smrti direktno ili indirektno povezanih upravo s komunističkim režimima i njihovi simboli jednako su neprihvatljivi u Evropi 21. vijeka kao i fašistički i nacistički”, kazala je Šuica koja je prozvala predlagče zbog toga jer u svoj prijedlog nisu uključili i komunizam.
Ruža Tomašić, iz Evropskih konzervativaca i reformatora (ECR), kazala je da „nacistički i fašistički simboli ne smiju da budu dobrodošli u javnom prostoru i da treba učiniti sve kako bi građani u potpunosti postali svijesni grozota koje ta ideologija predstavlja i odrekli se nnjenog naslijeđa“.
Smatra da isto treba učiniti i sa komunističkim naslijeđem koje se, kako je rekla, nažalost nerijetko lavi i propagira i u EP-u.
„Pod fašizmom i nacizmom pobijeno je 17 miliona ljudi, a pod komunizmom 90 miliona“, ustvrdila je Tomašić.
Sličnog je mišljena i češki zastupnik Marek Jurek, (ECR), koji smatra da se ne radi „o iskrenoj raspravi” jer se u njoj ne govori i o srpu i čekiću.
Mihaela Šojdrova, (EPP), izrazila je zabrinutost veličanjem nacizma i fašizma te pozvala na bolje obrazovanje mladih koji „nemaju iskustva s fašističkim i komunističkim ideologijama”.
Poljska zastupnica Roza Grafin von Thun Und Hohenstein, (EPP), kazala je da se radi o simbolima koji nas podsijećaju na noćne more tridesetih godina 20. veka i na jevrejska geta, izrazivši razočaranje „što ih ponovo moramo gledati”.
Stelios Kouloglou, iz Ujedinjene evropske ljevice i Nordijske zelene ljevice (GUE/NGL), smatra da bi zabrana bila tek „simbolični gest“ te da se treba pozabaviti „renesansom tog fenomena”, tj. politikom strogih mjera štednje i socijalnom nepravdom zbog čega se potlačeni radnici okreću desnici.
Njegova kolegica, Italijanka Eleonora Forenca, traži potpunu zabranu spomenutih simbola, a na poređenje „svastike“ i „srpa i čekića“ odgovara da je „Crvena armija ta koja je oslobodila Evropu od nacizma i fašizma”.
Ljemački nezavisni zastupnik Udo Voigt smatra da „snažna demokratija prihvatanjem zabrana pokazuje slabost”.
„Zabrana stvara nove totalitarizme. Možete imati punu slobodu ili nikakvu”, kazao je Voigt. EP je u više navrata raspravljao o iskustvima Evrope s ekstremističkim ideologijama, a 2005. su članice iz bivšeg komunističkog bloka nakon ulaska u EU odmah zatražile zabranu isticanja komunističkih simbola na evropskom niovu, što nije prihvaćeno“, podsjetio je.
