Ljudi rizikuju da obole od demencije jer se sve više oslanjaju na internet umjesto da se potrude da se prisete informacije koja im je potrebna i tako vežbaju mozak.
Kog dana je počeo Drugi svetski rat? Kako se zvala majka Aleksandra Obrenovića? Koja reka protiče kroz Berlin? Nekada bismo odgovore na ova pitanja potražili u svom sećanju, od danas u pomoć zovemo najboljeg druga – “Gugl”. Ali ne bi trebalo.
Da bi nas mozak služio, moramo da ga upotrebljavamo, a mi taj posao prepuštamo internetu, što može imati ozbiljne posljedice. Profesor Frenk Gan Mur sa Univerziteta u Sent Endrjuzu upozorava da ljudi rizikuju da obole od demencije jer se sve više oslanjaju na internet umjesto da se potrude da se prisjete informacije koja im je potrebna i tako vježbaju mozak. Prema njegovim riječima, eksperiment je u toku i tek ćemo videti kakve posljedice na mozak će ostaviti činjenica da ga sve rjeđe koristimo.
Profesor tvrdi da, ako budemo vodili zdrav način života, za trećinu ćemo smanjiti broj oboljelih od demencije u budućnosti.
Ali, pošto isto važi i za bolesti srca, a opet, broj gojaznih je sve veći, nije optimista kad je riječ o našoj spremnosti da promijenimo životni stil.
