Brajan Hojt Јi više nije na spisku zaposlenih u Stejt departmentu, a po sopstvenom priznanju u intervjuu datom grčkim medijima, nije donijeta nikakva odluka o njegovom imenovanju na mjesto ambasadora u neku od država Balkana.
Brajan Hojt Јi je, po svemu sudeći, trenutno, nezaposlen. Dakle, svi ultimatumi, lekcije i prijetnje, koje je Јi na ovim prostorima iznosio u posljednjih godinu dana, iako se mislilo da to čini u ime američke administracije, izgleda da nisu bili zvaničan stav Amerike.
Čuveni donosilac ucjena Hojt Јi izbačen je iz Stejt departmenta! Ovo je izjavio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, naglašavajući da je ovaj Amerikanac “lagao ovdašnjim medijima da je lično podnio ostavku, kako ne bi izgubio kredibilitet “moćnog državnika”.
“To što je on zastupao nisu stavovi nove administracije, već je ovdje nastavio da sprovodi politiku stare administracije i zato je tamo izgubio kredibilitet. On je sada ni u kakvom statusu što se tiče Stejt departmenta. E sad, da li će doći u BiH ili ne, ja ne vjerujem. Ali, to bi voljeli Bošnjaci, jer je uvijek tražio jedno te isto “unitarnu Bosnu”, izjavio je Dodik.
Da Јi neće biti, kako se ranije najavljivalo, ambasador ni u BiH, ni u Makedoniji, potvrdio je za Sputnjik i istoričar Aleksandar Raković, napominjući da njegovog imena nema više na spisku zaposlenih u Stejt departmentu. Osim toga, Raković je napomenuo da je očito utvrđeno da je njegova politika prema balkanskim zemljama bila štetna, kao i da je od zemalja koje treba da naprave saveznike Amerike, napravio oponente.
“Izazvao je samo konflikte i provocirao vlade država na Balkanu. Јi je, inače, bio u šestom rangu u američkoj diplomatiji, što znači da neko ko je tako nisko pozicioniran ne može da postane diplomata. Da bi to postao, morao je prethodno da napreduje nekoliko koraka u hijerarhiji”, naglašava Raković.
On napominje i da je očigledno da je Јi imao ovakve pretenzije, ali takođe podsjeća i da je američki autor Majk Gonzales, koji radi za “Heritidž fondaciju” i koji je prvi objavio informaciju o Јijovoj ostavci, ostavku povezao sa pismom iz kabineta državnog sekretara Amerike Reksa Tilersona, u kome kaže da su upravo od zemalja, kojima je trebalo pružiti ruku, napravljeni novi suparnici.
“Brajan Hojt Јi nas vjerovatno više neće posjetiti, osim kao građansko lice. On je drugi čovjek u nizu koji je “smaknut” sa pozicije na kojoj je bio, a koji je učestvovao u direktnom uvlačenju Crne Gore u NATO. Prije toga je smijenjen Majkl Karpenter, po dolasku Trampove vlasti, a Gonzales, pomenuti autor, piše da se Hojt Јi jednostavno “provukao” tokom 2017. godine i da je našao “luft da djeluje po onoj staroj klintonističkoj politici”, a da je sada u skladu sa promjenama američke spoljne politike postao nepoželjna osoba. Јi je sada vjerovatno razočaran i to je bio razlog zašto je on podnio ostavku. Sada ga više nema na spisku zaposlenih u Stejt departmentu. Dakle, on je ili otišao ili su ga, da kažemo, nove američke vlasti najurile sa tog mjesta”, objašnjava Raković.
Raković napominje da kada se podnosi ostavka na funkciju koju je Јi imao, to znači samo jedno – da niste zadovoljni politikom.
“To, da će biti ambasador negdje na Balkanu, vjerovatno je on pustio kao vijest, ili “američka duboka država”. Međutim, prije nekih mjesec dana je dao grčkim medijima intervju u kojem je demantovao da će na Balkanu biti ambasador u bilo kojoj zemlji i da Stejt department nije donio takvu odluku. Dakle, nismo dovoljno pratili šta se pisalo i pričalo, već smo po inerciji govorili da će postati ambasador u Makedoniji ili Bosni, što su očito bili neki luft baloni. U svakom slučaju, njega ovdje nećemo gledati. A neće ga gledati ni u Stejt departmentu, jer ga na spisku zaposlenih tamo nema. Američka politika mijenja svoj program prema zemljama u kojima su “tipovi” kao što je Јi napravio haos i izazivao vlade koje su mu bile domaćini, među kojima je bila i naša. On je nastupao sa pozicije gole sile i govorio da dolazi u ime Amerike. Međutim, poslije teksta pomenutog Gozalesa, sada vidimo da je zapravo Brajan Hojt Јi pronašao prazan prostor u kome je po inerciji djelovao prema balkanskim državama i tu je radio koliko god je mogao. Ali, neko mu je postavio rampu, rekao je Raković.
Naš sagovornik kaže da je još rano spekulisati ko bi mogao da ga naslijedi, iako se već spominje nekoliko imena. Međutim, kako dodaje, ko god da dođe, moraće da sprovodi politiku američkog predsjednika Donalda Trampa i njegovog državnog sekretara Reksa Tilersona, a ne da pravi haos i izaziva vlade koje su mu domaćini.
