U Spomen-području Donja Gradina obilježen je Dan sjećanja na žrtve ustaškog zločina – genocida u koncentracionom logoru Јasenovac i njegovom najvećem stratištu, Donjoj Gradini. Obilježavanju Dana sjećanja prisustvovali su predsjednik Srpske Milorad Dodik, premijerka Željka Cvijanović i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je koncentracioni logor Јasenovac bio državni projekat Nezavisne Države Hrvatske /NDH/ za koji nikada niko nije odgovarao i koji i danas nema svoju zvaničnu kategorizaciju kao genocid na Srbima, Јevrejima i Romima.

“Ovo je mjesto koje navodi čovjeka da ćuti, jer nema šta da kaže, a sada znam da moramo da govorimo o ovome, da ne bi bilo zaboravljeno i odneseno u neka tamna mjesta istorije i da se na bi ponovo ponovio užasan bol i jauk, koji su mogle da čuju samo krošnje iznad nas i nebo”, rekao je Dodik na komemorativnom skupu u Donjoj Gradini.

Obraćajući se učesnicima komemoracije, Dodik je rekao da je dominatan osjećaj koji iz logora Јasenovac nosi još iz djetinjstva bio strah od ustaša i NDH, jer je u toj državi sprovođen stravičan projekat sistematskog ubijanja jednog naroda.

“Ta spirala mjesta zločina – od Paga, Јadovnog, preko Јasenovca, Gradiške, do Sajmišta, Kragujevca, pa ponovo prema Brodu, Prebilovcima, hercegovačkim jamama, odnijele su milion žrtava srpskog naroda u Drugom svjetskom ratu”, posjetio je Dodik.

On je dodao da su u tom ratu Srbe, oslabljene u prethodnom ratnom sukobu, ubijali gdje god su stigli, bez razloga i povoda.

“Ubijali su nas, a nisu ni znali zašto to čine, ali su u tome uživali, jer se nikada nisu umorili, stali, prestali, čuli jauk, plač majke i djeteta. Nikada nisu imali saosjećanje i pomislili na svoje”, rekao je Dodik.

On je podsjetio da je iz logora Јasenovac 22. aprila 1945. godine proboj izvršila samo mala grupa od 1.100 preživjelih logoraša, u momentu kada je svijet već vidio i znao da je Drugi svjetski rat pri kraju.

“Krenuli su da se probiju iz logora da bi bili živi svjedoci onoga šta je bilo i da bi omogućili da život nastavi da teče”, dodao je Dodik.

On je podsjetio da u opštini Kozarska Dubica 20 godina poslije Drugog svjetskog rata nije bilo muškog regruta iz srpskog naroda, jer su svi bili pobijeni u logoru za djecu, u kojem je pobijeno ili nestalo 35.000 kozaračke djece.

Dodik je rekao da je sam sebi često postavljao pitanje kako je moguće da grupa ustaša ubije toliko ljudi u Donjoj Gradini, te kako to da niko nije pružio odpor?

“Skoro sam shvatio da su Srbi stradali zbog dvije strašne stvari u svojoj istoriji, a to su strah i iluzija. Strah od tog monstruoznog mjesta, logora u koji su ulazili u kojem su sretali leševe, odsijecao je snagu za bilo kakav otpor. Bio je to parališući strah, jer ste došli na mjesto bez povratka”, rekao je Dodik.

On je naglasio da će istorija zabilježiti da je za ubijanje Srba napravljeno jedno posebno oružje koje se zvalo “srbosjek”, koje su imali Hrvati i ustaše da bi Srbima vadili oči i klali ih što je brže moguće.

“`Srbosjek` je oružje za jedan narod, da se on pobije, da nestane i da se ne ponovi. Iluzija Srba je bila komunistička Јugoslavija”, naglasio je Dodik.

On je ocijenio da je u Јugoslaviji razgrađena snaga srpske nacionalne države i ideje toga vremena i ta iluzija je opet dovela do stradanja Srba.

“Prihvatili su Јugoslaviju kao zemlju koju su oslobodili i slobodu davali drugim naroda, dijelili je s njima, da bi na kraju tog stradalničkog vijeka proglašeni krivcima za raspadanje zemlje za koju su se oni jedino borili, jedino stvorili i branili”, dodao je Dodik.

On je u Donjoj Gradini poručio da ta ilizuja mora da nestane i da mora da se gradi odgovorna srpska nacionalana i državna ideja koja podrazumijeva saznanje da ne bi stradali ni u Drugom svjetskom ratu da su Srbi ovdje imali državu.

“Nisu je imali i uvijek tamo gdje Srbi nisu imali državu, uvijek su bili pobijeni”, rekao je Dodik i dodao da i danas kad se god pojavi neka manifestacija ustaštva, sa svojim godinama, iskustvom i životom, uvijek iz straha reaguje refleksno, sa željom da se bori protiv toga, jer je to prethodno uništavalo njegov narod.

On je dodao da je stvorena Republika Srpska kao odgovornost i izraz srpskog htjenja za slobodom, a ne da učini zlo drugim narodima.

“Nećemo odustati od nje i prava koja su nam data Dejtonskim mirovnim sporazumom, koji je jasno napisan i koji znamo da čitamo. Nećemo da zapadnemo u strah niti da prihvatimo iluzije stvaranja društva nad kojim je propala bivša Јugoslavija”, poručio je Dodik.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik naglasio je da Srbi kao narod žele mir.

“Danas je najvažije da pozovemo i prizivamo mir među ljudima, mir među narodima, među držama, mir među nama koji živimo ovdje da bi mogli da se rehabilitujemo kao nacija i narod, da bi mogli da gradimo naše porodice, kuće, našu Republiku Srpsku i državu”, rekao je Dodik i dodao da je zato važno doći i biti na mjestima gdje se obilježaju stradanja.

On je podsjetio da Srpska u proteklih nekoliko godina sa Srbijom organizuje obilježavanje nekoliko važnih datuma iz istorije, na prostoru Republike Srpske i Srbije.

“Moja velika zahvalnost predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću što je bio inicijator i pokrenuo ideju da se to na taj način radi. To je jedini mogući odgovor, jer mi ne možemo i ne trebamo da budemo separisani. Srpski narod je jedinistven, po svom identitetu, vjeri, pismu i jeziku i mi nismo bosanski niti smo hrvatski niti bilo koji ini Srbi”, naglasio je Dodik.

Prema njegovrim riječima, Srbi su pripadnici jednog istorijskog naroda, miroljubivog, koji teži stabilnosti i miru.

“Želimo da se, odajući poštu stradalima, zavjetujemo na život i mir, suživot i miran život na ovim prostorima. Ako ne možemo da živimo zajedno sa onima sa kojima smo mislili da možemo, možemo da živimo u miru jedni kraj drugih. I zato sa ovog mjesta ponovo pozivam na mir među nama, ljudima i narodima”, rekao je Dodik u Donjoj Gradini.

Predsjednik Skupštine Srbije Maja Gojković istakla je danas da se o stradanjima u Јasenovcu, jednom od najstrašnijih koncentracionih logora u Drugom svjetskom ratu, mora glasno govoriti i da na sadašnjim i budućim generacijama ostaje da o tome svjedoče i upozoravaju čovječanstvo.

Gojkovićeva je u obraćanju u Spomen-području “Donja Gradina” poručila da srpska strana neće dozvoliti da se negiraju, opravdavaju i zaborave ovi strašni zločini.

Nezavisna Država Hrvatska /NDH/, podsjetila je Gojkovićeva, bila je držatvorni projekat čiji je krajnji cilj bio zatiranje čitavih naroda – Srba, Јevreja, Roma i ostalih koji drugačije misle.

Ona je naglasila da su u temelju NDH bile mržnja i rasizam, zlo koje nije potpuno nestalo sa urušavanjem te državne tvorevine.

“Svaki pokušaj oživljavanja ustaštva i fašizma ugrožava osnovna ljudska prava što se ne smije dopustiti, odnosno ne smije se dozvoliti da se vrate takve vrijednosti”, rekla je Gojkovićeva.

Glavni rabin jevrejske zajednice u Srbiji Isak Asiel poručio je danas da nije vrijeme da se ćuti o zločinima u Drugom svjetskom ratu, već da se govori, jer su neprijatelji glasni.
Asiel je rekao da je tišina dugo vladala stratištima na kojima su ustaše krvničkim ubijale nevine žrtve.

“Mnoge porodice koje su izgubile svoje najmilije su zanijemile, ali ti Bože ne možeš da ostaneš nem zato što su neprijatelji tvoji sve glasniji”, rekao je Asiel, koji je danas u Donjoj Gradini čitao molitvu na jevrejskom jeziku za svoje sunarodnike stradale u ustaškom koncentracionom logoru Јasenovac.

On je istakao da je država Izrael ustanovljena na krvi kao i Republika Srpska.

Član Svjetskog parlamenta Roma Dragoljub Acković rekao je da su na ovom mjestu stradali njegovi sunarodnici samo što su bili Romi i da su ih ustaški dželati tu satjeralni ne brojeći ih.

On je istakao da nikada neće biti utvrđen tačan broj Roma koji su odvedeni u vagonima u Јasenovac.

Acković, koji je za stradale pročitao molitvu na romskom jeziku, rekao je da je Donja Gradina jedino mjesto na svijetu gdje se može čuti molitva na romskom jeziku.

Služenjem Svete arhijerejske liturgije u Crkvi Svetih apostola Petra i Pavla u Kozarskoj Dubici jutros je počela centralna manifestacija obilježavanja Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina – genocida u koncentracionom logoru Јasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, predsjednik Narodne skupštine Nedeljko Čubrilović i premijer Željka Cvijanović položili su danas, u ime institucija Srpske, vijenac na grobnom polju “Topole” u Spomen-području Donja Gradina nevino stradalim žrtvama ustaškog zločina-genocida u koncentracionom logoru Јasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini.

U okviru centralne manifestacije obilježavanja Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina – genocida u koncentracionom logoru Јasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini, vijenac je položio i izaslanik člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Mladena Ivanića.

U ime institucija Srbije, vijenac je položila predsjednik Skuštine Srbije Maja Gojković.

Vijence su položile i delegacije jasenovačkih logoraša iz Srbije i logoraša Drugog svjetskog rata iz Republike Srpske, kao i delegacije Јevreja iz Izraela i jevrejskih zajednica iz Republike Srpske, te Roma iz Srbije i Srpske.

Na grobnom polju “Topole” u Spomen-području Donja Gradina vijenac su položili i specijalni predstavnik EU u BiH Lars Gunar Vigemark i predstavnici ambasada Rusije, SAD, Njemačke, Holandije, Slovenije i Velike Britanije u BiH, kao i predstavnici OEBS-a i OHR-a. Vijenac je položila i delegacija opštine Kozarska Dubica.

Sistem koncentracionih logora Јasenovac predstavlja najveće stratište u Drugom svjetskom ratu na teritoriji nekadašnje Јugoslavije.

Na osnovu prvih ekshumacija koje je uradila državna komisija Federativne Narodne Republike Јugoslavije, a koje je potvrdio centar “Simon Vizental”, zaključeno je da je u jasenovačkim logorima nestalo 500.000 Srba, 80.000 Roma, 32.000 Јevreja i nekoliko desetina hiljada antifašista različitih nacionalnosti.

Međutim, u memorijalnom kompleksu Јasenovac, koji danas pripada Hrvatskoj, kao žrtve su navedeni samo oni koji su identifikovani, odnosno 83.145 ubijenih.

Među stradalima, za 1.337 dana postojanja logora Јasenovac, bilo je više od 20.000 djece.

Logor Donja Gradina oformljen je 1942. godine u sistemu ustaškog logora Јasenovac, a bio je aktivan sve do završetka Drugog svjetskog rata 1945. godine i sloma Nezavisne Države Hrvatske.

Donja Gradina bila je jedno od najvećih stratišta jasenovačkog logora, gdje su ubijani mahom Srbi, Јevreji i Romi.

RTRS